Jeste li se u posljednje vrijeme susreli sa situacijom u kojoj pokušavate nešto pronaći na Googleu, ali nikako ne uspijevate? Kao da morate biti pravi maher da bi pronašli neku informaciju. I ne, ne morate biti maher i vjerojatno ne radite ništa pogrešno. Ako vam se to dogodilo, moguće da ste svjedočili onome što neki nazivaju trendom smanjenja korisničkog iskustva Big tech kompanija.
O čemu je riječ? Naime, Googleovi korisnici sve se češće žale da ne mogu pronaći ono što im treba putem pretraživača. Jednostavna pretraga zbog koje je Google postao glavni znalac, izgleda, više nije tako jednostavna. Umjesto na ono što bi očekivali, rezultati pretrage sve češće postaju sponzorisani linkovi ili sadržaj niskog kvaliteta.
I to nije jedini slučaj. Google nije jedini tehnološki div čiji korisnici postaju sve manje zadovoljni. Facebook, koji je originalno kreiran kao web stranica za pronalaženje i povezivanje s prijateljima, neprestano preplavljuje feedove korisnika sponzorisanim sadržajem. I korisnici Amazona se žale da je postalo nemoguće pronalaženje kvalitetnog proizvoda koji žele jer ih umjesto toga stranica odvede do proizvoda niskog kvaliteta od prodavača koji, očigledno, znaju kako funkcioniše sistem.
Zbog svega ovoga se otvorilo pitanje što se događa s originalnim proizvodima tehnoloških divova i jesu li zaboravili na važnost korisničkog iskustva?
Zapostavljanje osnovnog proizvoda
Google, Amazon, Meta i druge tehnološke firme kao da u posljednje vrijeme testiraju koliku toleranciju imaju njihovi korisnici. Pa umjesto da pokušaju značajno inovirati i poboljšati korisne usluge koje pružaju, jure za kratkoročnim hirovima koji nemaju veze s originalnim proizvodom. U 2000-tim i ranim 2010-tim tehnološke firme zapravo su proizvodile nove, zanimljive proizvode. Olakšali su nam živote pretvorivši naše telefone iz jednostavnih dvosmjernih komunikacijskih uređaja u pametna pomagala koja su uvijek uz nas.
No, posljednjih godina smanjio se broj novih online korisnika pa se tehnološke firme muče pokušavajući pronaći drugi čarobni motor rasta koji će ponoviti eksplozivan rast ranijih godina. A u tom su procesu mnoge od tih firmi potpuno napustile svoju izvornu misiju.
U nekim slučajevima, firme su odlučile potpuno da napuste ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove relevantnosti. Najbolji primjer toga je Meta koja se proslavila pod imenom Facebook. Meta je postala najuspješnija firma za društvene medije jer je bila relativno jednostavan i atraktivan način da ljudi prate svoje prijatelje. Ali tokom godina, iskustvo korisnika se promijenilo zbog previše sponzorisanog sadržaja i zbrkanih pomoćnih alatki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije se smanjio, što utiče i na prihode.
Tako su Facebook i Instagram zapeli u beskrajnom sukobu između korisnika koji samo žele vidjeti sadržaj ljudi koje zapravo prate i algoritama koji im nameću sponzorisani sadržaj.
Jurnjava za trendovima
Umjesto da podstaknu potaknuti ljude da ponovno požele da koriste njihove proizvode, Meta je odlučila se usmjeri na metaverzum. Namjera izvršnog direktora Marka Zuckerberga je očigledno posjedovati neku vrstu virtualnog prostora gdje se korisnici druže. Ali, ideja nije urodila plodom, a firma je prošle godine uspjela da potrošit više od 13 milijardi dolara na ideju.
I nisu jedini! Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta je 2021. godine, na vrhuncu pompe oko metaverzuma, izjavio da se “ne može precijeniti otkriće metaverzuma”, navodi Business Insider. Ali manje od dvije godine kasnije, firma je otpustila gotovo cijeli tim koji je radio na metaversu i nakon toga svoju pažnju usmjerila na vještačku inteligenciju (AI). Zatim je i Google, koji je godinama odgađao lansiranje vlastitog chatbota iz etičkih razloga, izbacio svoju verziju kao odgovor na Microsoftove poteze.
Ove dvije firme nisu jedine koje pokušavaju da uskoče u “AI voz”. Milijarde dolara su preusmjerene na potpuno novu kategoriju tehnologije bez ikakvog stvarnog razmatranja hoće li se iz svega izroditi dobri proizvodi.
Nedostatak inovacija
A zašto je svemu tome tako? Kritičari u cijeloj priči ističu da sve ove firme nisu zapravo zainteresirane za korisne inovacije ili da svoje proizvode učine boljim, već da privuku pažnje investitora. Njihov fokus, smatraju mnogi, više nije na inovacijama ili pružanju usluga, već na pronalaženju dovoljno dobre usluge koju onda mogu dobro reklamirati. Izvršni direktori su prekomjerno zapošljavali, a zatim otpuštali hiljade ljudi, hvalili novu tehnologiju samo da bi nekoliko mjeseci kasnije promijenili smjer, a sve u pokušaju pridobivanja investitora, navodi Business Insider.
Sve ovo podstiče trulu ekonomiju – onu koja favorizuje iluziju rasta nauštrb stvarnog razvoja. Najveće tehnološke firme ne ohrabruju se da rastu kroz zadovoljne klijente ili da postanu održive firme, već da imaju otmjene brojke koje će povećati cijenu dionica.
Konačni rezultat ovoga, ističu stručnjaci, postaje istinski nedostatak inovacija. Kada su firme podstaknute na rast po svaku cijenu, nikada neće nastojati da promijene ili poboljšaju svijet.
Lider
