Da li ste znali da su žene u Njemačkoj sve do 1977. godine morale da dobiju pismenu dozvolu supruga ukoliko su željele da rade. Na sreću danas se mnogo toga promijenilo, ali situacija još uvijek nije onakva kakva bi trebalo da bude, prenosi Dojče vele.
„Žena odgovorno vodi samo domaćinstvo“, tako je stajalo u knjizi zakon građanskih prava. To je u prevodu značilo – „žena je nadležna za čišćenje, kuvanje, pranje, peglanje kao i za brigu oko djece“. Ukoliko je željela da radi, njoj je u Njemačkoj do ne tako davnih vremena, bila potrebna pismena dozvola supruga ili nekog drugog muškog člana porodice. Paragraf „bračni supružnici se zajedničkim dogovorom brinu oko vođenja domaćinstva“, izmijenjen je tek 1977. godine.
Danas, skoro 40 godina kasnije, zaposlena žena koja radi više ne predstavlja nikakvu specifičnost već prije pravilo na tržištu rada.
„Žene su najveći dobitnici razvoja politike obrazovanja. I ne samo to, one su svoje obrazovanje željele, a to žele i u budućnosti da koriste i na tržištu rada“, kazala je Juta Almendiger, profesorka sociologije i predsjednica Naučnog centra za istraživanje društva.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Uprkos naporima i promjenama na polju politike, obećanja iz krugova privrede i načina razmišljanja u društvu generalno, apsolutna jednakost između muškarca i žene u Njemačkoj još uvijek nije na vidiku.
Naime, prema aktuelnim rezultatima istraživanja savjetničke firme PriceWaterhouseCoopers, oko 72 odsto žena u Njemačkoj je zaposleno. To je za oko 10 procenata više nego što je to bilo prije deset godina.
„Politika je tu temu stavila na dnevni red i preduzeća, odnosno privreda na to je reagovala. Njemačka se nalazi na dobrom putu kako bi jednog dana postigla situaciju u kojoj će muškarci i žene na radnim mjestima biti apsolutnoj jednaki“, kaže Petra Justenhofen iz te savetničke firme.
Njemačka se u međuvremenu, po tom pitanju, popela i svjetskoj listi – ona se trenutno nalazi na osmom mjestu i samim tim iznad je evropskog prosjeka. Godine 2000. Njemačka je zauzimala 18. mjesto.
Međutim, uprkos poboljšanju, saveznoj ministarki za porodicu, Manueli Švezig, to ipak nije dovoljno.
“Mnoge žene još uvijek su pred izborom – ili posao ili porodica. Nažalost, imati i jedno i drugo još uvijek nije nešto što se samo po sebi podrazumijeva“, naglasila je Švezig u razgovoru za Dojče vele.
Njeno Ministarstvo trenutno radi na planovima i novim konceptima, ali njih neće biti jednostavno sprovesti u djelo s obzirom na veliki otpor u redovima koalicionog partnera. Zato se u svakom slučaju može očekivati da će Njemačka još neko vrijeme zaostajati za svojim skandinavskim komšijama.
„Mnogo toga se doduše promijenilo i poboljšalo, ali ako se, na primjer, pogledaju mjesečne plate, tada o jednakosti još uvijek ne može biti ni govora. Razlike su trenutno oko 16 odsto. Na vrhu liste se po tom pitanju nalazi Irska. Isto tako, ako se pogledaju procenti pri radu na puno radno vrijeme, može se vidjeti da je takvih žena u Njemačkoj samo 62 odsto. Njemačka je tu ispod prosjeka. Na vrhu evropske liste su tu Slovačka i Mađarska – tamo čak 94 odsto žena radi puno radno vrijeme“, kaže Justenhofen.
Posebno je problematično polje tipičnih „muških zanimanja“. Tu se žene zapošljavaju samo ukoliko postoje propisane kvote. A slično je i ako se pogledaju tzv. vodeća radna mjesta. Žene koje se nalaze na čelima velikih preduzeća velika su rijetkost i često gotovo da ih uopšte i nema. Najnoviji podaci čak pokazuju da je udio žena na tim pozicijama u godini 2013. smanjen – sa osam na šest odsto.
„Zato nam je potreban zakon koji će ubuduće ženama omogućiti pristup vodećim pozicijama. Potrebno nam je uvođenje takozvanih kvota i to 30 odsto u kontrolnim odborima“, rekla je savezna ministarka Švezig.
U Njemačkoj su u naročito teškoj situaciji žene sa imigrantskom pozadinom. Birokratske prepreke otežavaju priznavanje diploma iz domovine, slabo poznavanje njemačkog jezika i nedostatak podrške u porodicama, glavni su razlozi zbog kojih one samo uz velike napore ili rijetko uspijevaju da dođu do zaposlenja svojim zanimanjima.
„Imamo slučajeve da žene koje već 20 godina žive u Njemačkoj, a imaju završen neki fakultet matematike ili informatike, ne uspijevaju da se probiju na tržištu rada. One umjesto toga ostaju kod kuće sve dok njihova djeca ne odrastu. Poslije toga je često prekasno za bilo kakav početak“, navodi Juta Luc-Kaderajt iz Ženskog centra u Bonu.
