Industrija tehnologije je, prije svega, poznata po svojim osnivačima i kreativcima, čija imena znače mnogo kada se spominju uspjeh, profit, sposobnost, inteligencija, vizionarstvo. Ipak, zanimljivo je da mnogi od njih, nikada nisu diplomirali na koledžu, što svakako ne znači da kao redovni studenti nisu stekli iskustvo – značajno za biznis koji su stvorili, odnosno kojim se i danas bave.
Bill Gates se tokom studiranja na Harvardu sprijateljio sa Steveom Ballmerom koji je od 2000. do 2014. bio izvršni direktor Microsofta, Larry Ellison je na Univerzitetu u Illinoisu otkrio svoju darovitost za programiranje, dok je Steve Jobs vrijeme provedeno na Reed koledžu smatrao najvrijednijim u svom životu. Sa druge strane, Peter Thiel, iako diplomirao na Univerzitetu Stanford, danas misli da je studiranje gubljenje vremena, i zanimljivo je da poklanja stipendije u vrijednosti od 100 hiljada dolara svim studentima koji žele da napuste fakultet.
Ovo su kratke priče o odrastanju i školovanju najuspješnijih poslovnih ljudi današnjice:
1. Larry Page, osnivač i izvršni direktor kompanije Google. Iako je kao dete bio miran i povučen, u ranim devedestim kada je upisao Univerzitet u Michiganu, pokušao je da pronađe svoj društveni oslonac kroz interakciju sa ostalim studentima – kolegama koji su voleli tehnologiju, i postao je urednik biltena. Page je još u ranoj mladnosti bio ispred svog vremena i predviđao budućnost – došao je do zaključka da će jeftiniji hard diskovi biti korisniji za računare, i imao želju da rješava velike probleme.
2. Elon Musk, suosnivač PayPala i izvršni direktor Tesla Motorsa. Studirao je fiziku i biznis na Univerzitetu u državi Pennsylvania, nakon što je napustio Univerzitet Queen u Kanadi. Njegov cimer, Adeo Ressi, na događaju organizovanom od strane TheFunded.com 2010, prisjetio se starih dana na koledžu i istakao da Musk nikada nije pio i da je bio najveća budala koju je ikada poznavao. The New Yorker je izvještavao da je Musk obožavao akcione igrice, tzv. pucačine, ali i da je bio toliko posvećen učenju i zadacima da je mama morala da ga provjerava – da li redovno jede i mijenja čarape svaki dan.
3. Peter Thiel, suosnivač PayPala. Sredinom osamdesetih je upisao Stanford, a kako izvještava magazin Fortune, došao je kako izuzetno inteligentan brucoš, uspješan šahista i matematičar. Dok je pohađao filozofski smjer, na njega je veliki uticaj imao francuski mislilac Rene Girard, koji je vjerovao da društveni konflikt uzrokuju ljudi koji uče jedni druge da je dobro isto želeti i razmišljati. New Yorker piše da je Thiel bio prilično ‘glasan’ u debatama koje je vodio sa prijateljima, među kojima je bio i osnivač LinkedIna – Reid Hoffman. Thiel i Hoffman u početku, međutim, nisu bili u dobrim odnosima zbog suprotsavljenih političkih stavova, jer dok je prvi osnovao desničarski orijentisane studentske novine Stanford Review, drugi se zalagao za liberalnost u svakom pogledu.
4. Marissa Mayer, predsjednik i generalni direktor korporacije Yahoo. I prije nego što je 1993. upisala Stanford, pokazala je zavidan nivo angažovanosti i dostignuća u srednjoj školi: bila je predsjednik gimnazijskog Kluba za španski jezik, blagajnik i kapiten čirlidersica, kao i đačkog parlamenta. Kolege iz generacije opisivali su je kao veoma pametnu i ozbiljnu, a svoj prvobitni plan da postane ljekar, Mayer je zamijenila za usavršavanje vještina iz oblasti kompjutera i programiranja. Kao natprosečni student, predavala je mlađim generacijama kombinovani kurs koji sadrži elemente lingvistike, filozofije, kognitivne psihologije i informatike.
5. Steve Jobs, tvorac kompanije Apple. Odrastao je u San Francisku sa roditeljima čija je želja bila da upiše Stanford ili Berkeley univerzitet. Jobs je, međutim, tragao za koledžom koji je više ’umjetnički’ i insistirao na Reed koledžu – liberalnoj umjetničkoj školi u Portlandu. Ipak, rigorozni akademski sistem učenja na Reedu primorao je Jobsa da napusti koledž, ali je, uz dobru volju dekana, ostao još neko vrijeme da živi na kampusu bez obaveze plaćanja. Tokom studiranja, u ranim sedamdesetim, eksperimentisao je sa LSD-ijem, postao vegeterijanac i priklonio se zen budizmu. Iako više nije bio student, pohađao je kurseve koji su ga zanimali, poput kaligrafije, što je unaprijedilo njegov smisao za dizajn i kreativnost. Jobs je godinama kasnije priznao da je o velikodušnosti naučio u školi više nego bilo gdje u životu, kao i da su mu zahtevi koje je nametao koledž – a koje nekada nije podnosio, pomogli za sve kasnije što je uradio u životu.
6. Larry Ellison, osnivač i nekadašnji direktor kompanije Oracle. Iako je danas 5. najbogatiji čovjek na svijetu, Ellison nije bio tako dobar student. Pripremno gradivo za sve studente koji se kasnije opredjeljuju za medicinu, smatrao je dosadnim. Prema knjizi ‘Softwar : An Intimate Portrait of Larry Ellison and Oracle’, autora Matthewa Symonda, prvi čovjek Oraclea izjavio je da jednom prilikom nije želio čitav sat da započne test, jer je bio isuviše ljut što gubi vrijeme odgovarajući na pitanja koja ga ne zanimaju. Ispisao se sa Univerziteta u Illinoisu 1964. godine. Ono što je Ellisonu, ipak, značajno pomoglo jesu časovi fizike, zahvaljujući kojima je naučio programiranje, a potom i usavršio vještinu stvaranja profita kao nezavisni preduzimač.
7. Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka. Prije nego što je upisao Harvard 2002, Zuckerberg je već bio ekspert za programiranje – kreirao je Synapse, program koji ‘pamti’ kakvu vrstu muziku slušalac voli i formira muzičku listu u skladu sa tim. Ubrzo nakon kreiranja Facebooka, tokom druge godine studija, smatrao je da je poput malog djeteta, jer mu predavanja olako postanu dosadna, a ono što ga zaista zanima jesu kompjuteri. Njegova dva primarna cilja su bila da : kreira stvari koje voli, i nikada nema ‘pravi’ posao. Pravljenje kul stvari je nešto što volim da radim, i to što nemam nekoga ko će mi reći šta da radim i u kom vremenskom okviru je luksuz za kojim tragam u životu, izjavio je Zuckerberg za studentske novine The Crimson.
8. Evan Spiegel, osnivač i izvršni direktor Snapchat. Napustio je Stanford i nije dobio diplomu, zbog svega tri neodslušana predavanja, u želji da se fokusira na aplikaciju koju je prezentovao kao finalni projekat u okviru predavanja o dizajnu. Spiegel je bio predsedavajući Kappa Sigma bratstva na koledžu, gdje je upoznao dvojicu svojih suosnivača Bobby Murphyja i Reggie Browna. Organizovao je žurke na imanju svog oca u Los Angelesu – vrijednom 4.25 miliona dolara, i slao je e-mailove u kojima poziva ‘braću’ da se napijaju i šale na neprimjeren način. Kasnije je za Business Insider izjavio da se osjeća poniženo i posramljeno zbog svojih e-mailova.
9. Bill Gates, suosnivač kompanije Microsoft. Prema američkom piscu biografija Walteru Isaacsonu, Gates je pokazivao buntovničko ponašanje, sedamdesetih na Harvardu, tokom tri godine studiranja. Ubijeđen u sopstvene sposobnosti da će dobiti odlične ocjene iako se ne pojavljuje na kursevima na koje je bio upisan, umesto toga je pohađao kurseve za koje nije prijavljen. Bio je poznat po svojoj radnoj etici – ponekad je ostajao budan i do 36 sati, kao i po igranju pokera noćima. Isaacson je pisao za Harvard Magazine da koliko je Gates bio dobar u matematičkim proračunima u igri, toliko nije bio dobar blefer, zbog čega je često predavao partije prijatelju Paulu Allenu kako bi sačuvao novac. Tokom druge godine je sa Allenom kreirao prvi softverski program za ličnu kompjutersku kompaniju Altair, presudan za napuštanje fakulteta i kasnije napore da se stvori Microsoft.
10. Meg Whitman, izvršni direktor korporacije Hewlett-Packard. Godinu dana prije vremena je maturirala i 1974. upisala Princeton. Pripremala se za odsjek medicine, ali se uporno mukotrpno borila da savlada organsku hemiju. Umjesto toga, zavoljela je ekonomiju, prije svega zbog načina na koji joj matematika ‘dozvoljava’ da rješava realne probleme. Ono što joj je, međutim, promijenilo život bilo je prodavanje oglasa za Business Today koji je kreirao Steve Forbes – današnji glavni i odgovorni urednik magazina Forbes. Whitman je ovaj posao prihvatila momentalno, jer joj se dopala ideja da radi sa ljudima iz svijeta biznisa, ali i činjenica da uspjeh posla koji radi zavisi od ličnog napora i ulaganja. Tada, kao i sada, uspješno poslovanje i dostizanje ciljeva mi daju energiju. To je u skladu sa mojom ličnošću, radoznalošću i takmičarskom prirodom, kaže jedna od najuspješnijih poslovnih žena.
11. Jeff Bezos, osnivač Amazona. Upisao je Princeton u nadi da postane fizičar, ali ga je u toj namjeri spriječila kvantna mehanika koju je smatrao izuzetno teškom, kako piše The Guardian. Odlučio je da se posveti informatici. Tokom studiranja, bio je član Quadrangle eating kluba i predsjednik univerzitetske Organizacije studenata za istraživanje i razvoj prostora.
12. Mark Cuban, suosnivač Broadcast.com. Kako se navodi u intervjuu novina Elite Daily iz 2012, Cuban je u isto vrijeme bio drzak, otvoren, ekstrovertan, kao i radan i vrijedan student. Kao još nediplomirani student, ubacio se na master predavanja da apsolvira kompletno poslovno znanje i uporedi sebe sa starijim, diplomiranim studentima. Kako bi platio školovanje na Indiana univerzitetu, počeo je sa raznim vrstama poslovnih poduhvata, uključujući promovisanje žurki, rad u baru na kampusu i držanje časova disko plesa generacijama sedamdestih. Bio je i član ragbi tima, ali i veliki parti manijak, prema izvještaju Deadspina.
13. Jan Koum, suosnivač WhatsAppa. Mada je tokom studiranja na San Jose State univerzitetu bio izrazito siromašan, Koum danas posjeduje bogastvo vrijedno sedam milijardi dolara. Pre nego što je upisao fakultet, sa majkom je emigrirao iz rodne Ukrajine – zbog antisemitizma, u Kaliforniju. Kako navodi magazin Forbes, čistio je podove u prodavnicama da bi pomogao porodici, dok se njegov talenat krio u oblasti programiranja. Na koledžu je radio part-time posao, na poziciji ispitivača bezbjednosti u okviru servisa Ernts&Young, zahvaljujući čemu je stupio u kontakt sa Brianom Actonom, zaposlenim u Yahoo. Upravo u ovoj kompaniji je ubrzo dobio privremeni posao i napustio koledž, nakon što ga je suosnivač David Filo mahnito pozvao u sred predavanja i zatražio njegovu pomoć za popravku servera.
