Tako se na 13.000 stranica Leonardovih bilježaka, među crtežima koji levitiraju između umjetnosti i nauke, na kojima objašnjava kako funkcioniše priroda i osmišljava razne inovativne naprave, mogu naći ne samo velika otkrića već i, na primjer, spisak ljudi koji su mu dugovali novac ili spiskovi namirnica za kupovinu, piše Nauka kroz priče.

Leonardo je mnogo volio liste. Danas najzanimljivije su one sa stvarima koje planira da uradi. Volter Ajzakson u knjizi Leonardo da Vinči navodi jednu listu iz poslednje decenije 15. vijeka u Milanu, na kojoj stoji sve ono što Leonardo želi tog dana da nauči.

Na tom spisku stoji između ostalog:

– Mjerenje Milana i njegovih predgrađa.

– Nacrtati Milano.

– Naći majstora za aritmetiku da mi pokaže kako da izmjerim kvadraturu trougla.

– Pitati Đanina artiljerca kako je kula u Ferari opasana zidom.

– Pitati Benedeta Protinarija kako u Flandriji hodaju po ledu.

– Naći majstora za hidrauliku da mi kaže kako da popravim prevodnicu, kanal i vodenicu na način koji primjenjuju u Lombardiji.

– Doći do mjera Sunca koje mi je obećao meštar Đovani Frančeze Francuz.

Pet vjekova kasnije, kada su nam sva znanja dostupna u nekoliko klikova, ovaj spisak poslova u najmanju ruku djeluje kao višemjesečni poduhvat. Čini se da o Leonardovom geniju možda čak i više govore spiskovi tako raznovrsnih i kompleksnih stvari koje su ga zanimale, od samih djela koje je stvorio.

Evo još nekih listi Leonardovih poslova koje je Ajzakson izdvojio:

– Posmatrati guščije stopalo: da je stalno otvoreno ili stalno zatvoreno, to stvorenje ne bi moglo nikako da se kreće.

– Zašto je nebo plavo?

– Zašto je riba u vodi brža od ptice u vazduhu kad bi trebalo da je suprotno s obzirom na to da je voda teža i gušća od vazduha?

– Opiši djetlićev jezik.

– Idi svake subote u kupatilo gdje ćeš vidjeti gole muškarce.

– Naduvaj pluća svinje i posmatraj hoće li im se uvećati i širina i dužina, ili samo širina.