Težimo da mislimo da je stres neposredan problem: Šef lebdi nad našim stolm; luda jurnjava na metro na kraju dugog dana. U kratkom roku, stres nas čini razdražljivim, uznemirenim, napetim, rastrojenim i zaboravnim. Ali to je samo dio priče.

Vremenom, povišeni nivo kortizola, hormona stresa, može načeti naše fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje. Veza između hroničnog stresa i potencijala za probleme mentalnog zdravlja – kao što su post-traumatski stresni poremećaj, anksioznost, depresija i drugi poremećaji raspoloženja – dobro je poznata . Ali kakve se promjene – prolazne i trajne – zapravo odvijaju u mozgu kada mi doživljavamo stresan događaj?

Ovdje su četiri načina na koja stres mijenja vaš mozak.

Stres može izazvati hemijske promjene koje vas čine razdražljivim

Mnogi od nas znaju da nije ugodno biti u blizini kada smo pod stresom – možemo postati razdražljivi i mrzovoljni. Pod pritiskom, mnogi ljudi budu zbunjeni i zaboravni i to bi mogao biti znak destruktivnih posljedica stresa u mozgu.

Francuski istraživači su otkrili enzim, kada se aktivira stres, koji napada molekule u hipokampusu koji je odgovorna za reguliranje sinapsi. Kada se mijenjaju sinapse, manje neuronske veze su moguće u tom području.

“Ovi efekti dovode subjekta da izgubi društvenost, izbjegava interakcije sa svojim vršnjacima i ima problem sa memorijom ili razumijevanjem”, objasnio je Univerzitet u saopćenju za javnost.

Hronični stres može smanjiti vaš mozak

Stresni životni događaji mogu naškoditi kapacitetu memorije i učenja vašeg mozga smanjenjem volumena sive tvari u regijama mozga povezanim s emocijama, samokontrolom i fiziološkim funkcijama.

Hronični stres i/ili depresija može doprinijeti gubitku volumena medijalnog prefrontalnog korteksa u mozgu, koji je povezan s emocionalnim i kognitivnim poremećajem. Istraživači su otkrili da se to posebno odnosi na osobe s genetski markerom koji može poremetiti formiranje sinaptičke veze između moždanih ćelija.

Studija iz 2009. na miševima ustanovila je da čak i kratkoročni stres može dovesti do problema u komunikaciji između moždanih ćelija u regijama povezanim sa memorijom i učenjem.

Jedan stresan događaj može ubiti moždane ćelije

Kako pokazuju nove informacije, mi stalno generiramo nove neurone u hipokampusu – regiji mozga povezanoj s učenjem, memorijom i emocijama. Ali u toku stresa može se zaustaviti proizvodnja novih neurona u hipokampusu i to također može utjecati na brzinu veze između ćelija hipokampusa, navodi Scientific American. Štaviše, životinjske studije pokazale su da jedan stresan događaj može uništiti novonastale neurone u hipokampusu.

“Hipokampus je posebno osjetljiv na tekući emocionalni stres, zbog štetnosti kortizola,” napisao je psiholog Daniel Goleman u svojoj Socijalnoj inteligenciji.

Stres može poremetiti memoriju

Dok kortizol koči aktivnost hipokampusa, povećava veličinu i aktivnost amigdale, glavnog centra u mozgu za emocionalne reakcije i motivaciju. Amigdale je odgovoran za obradu straha, percepciju prijetnje i borba-ili-bježanje odgovor. Povećana aktivnost znači da smo u stanju reakcije da primimo prijetnju, što može imati ograničavajući učinak na našu sposobnost da preuzmemo nove informacije. To također može pojačati emocionalne reakcije.

“Dan nakon što je student dobio napad panike na ispitu, on će se sjetiti pojedinosti te panike daleko više od bilo koga na ispitu “, napisao je Goleman.