Veliki broj klijenata banaka koristi internet bankarstvo kod kuće na računaru ili obavljaju bankarstvo u pokretu pametnim telefonom ili tabletom. Uprkos visokim sigurnosnim standardima, uvijek postoji rizik da će kriminalci pokušati da špijuniraju podatke o ličnom pristupu ili zloupotrijebe Vaš digitalni identitet.
Špijuniranje ili “lov na podatke”, poznato kao “krađa identiteta”, čini oko 12 odsto svih slučajeva cyber-kriminala prijavljenih u 2017. godini a prosječna šteta je 4.000 eura po slučaju.
Kako bi se spriječila takva šteta i kako bi se internet bankarstvo moglo nesmetano sprovoditi na računaru ili pametnom telefonu, potrebno je poštovati nekoliko osnovnih pravila. Potrebno je da imate posljednje verije: operativnog sistema, virus skenera, firewalla i bankarske aplikacije.
Kućni računari mogu biti prva “ulazna vrata” za pristup kriminalcima. Ako nijesu adekvatno zaštićeni, otvorena su “ulazna vrata”. Ako bankarstvo obavljate putem interneta, trebalo bi da koristite virus sekener i firewall. Svako ko vodi računa o redovnim ažuriranjima softvera ostaće siguran, uključujući i operativni sistem. Dostupna ažuriranja trebalo bi da odmah instalirate čim dobijete obavještenje, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od virusa i trojanaca.
Internet bankarstvo na nepoznatim računarima stoga se ne preporučuje jer ne možete biti sigurni da li je računar odgovarajuće zaštićen. Isto se odnosi i na pametne telefone i druge mobilne uređaje: ko obavlja bankarske transakcije i koristi bankarske aplikacije, uvijek mora ažurirati operativni sistem i aplikacije.
Preuzmite samo bankarske aplikacije iz ovlašćene trgovine aplikacija
Aplikacije za bankarstvo trebaju se instalirati samo iz ovlašćene trgovine aplikacija na vašem pametnom telefonu ili tabletu (Google Play Store / Apple App Store). Za instalaciju ne smiju se pratiti nikakve, možda lažne, “informacije” o preuzimanju s reklamnih e-poruka ili web stranica. Pazite na besplatne verzije! Takođe, uvijek biste trebali biti skeptični prema plaćenim aplikacijama, jer bi to mogao biti i zlonamjerni softver.
Ne čuvajte šifre, brojeve transakcija i druge pristupne podatke na uređajima
Lozinke, lični identifikacijski brojevi i transakcijski autentifikacijski broj nikada se ne smiju čuvati nešifrirano u aplikacije, “u oblak” ili na hard disk. Čak i ako su spremljeni kao telefonski brojevi u adresaru, to ne pruža dovoljnu zaštitu. Podaci o pristupu takođe se trebaju redovno mijenjati. Ovo se odnosi na sve korisničke račune, a ne samo na internet bankarstvo.
Pogledajte web mjesto za bankarstvo
U slučaju krađe identiteta, prevaranti pokušavaju, između ostalog, namamiti ljude koji ne sumnjaju putem e-pošte ili SMS-a na web mjesto za internetsko bankarstvo, kako bi presreli podatke. Prije nego što se klijenti banke prijave u sistem online bankarstva, uvijek moraju prvo provjeriti da li je to zaista kriptovana adresa banke ili se krije nešto drugo. To se može vidjeti iz simbola “zaključavanja” u internet pregledniku i činjenice da web adresa počinje s “https”.
Povećajte pažnju
Na e-mailove ili tekstualne poruke navodno vlastite banke, koje traže potvrdu osjetljivih podataka, na primjer, traženjem šifri ili transakcijskog autentifikacijskog broja, ne treba odgovarati. Klik na veze koje vode na drugu ulaznu stranicu takođe bi trebalo izbjegavati. Banke nikad ne traže takve podatke, putem e-pošte ili SMS-a, ali isto tako i ne telefonom. Ako vas navodni zaposleni banke nazove i zatraži da zajedno napravite transakciju s računa, odmah prekinite poziv.
Šta učiniti ako se dogodi upad
Ako sumnjate da ste bili žrtva krađe identiteta, odmah se obratite svojoj banci i podnesite prijavu policiji. U ovom slučaju phishing poruka može poslužiti kao dokaz.
Uostalom, prema dostupnim podacima, od 2014. postoji trend smanjenja slučajeva krađe identiteta u online bankarstvu. Uz povećanu pažnju bankovnih kupaca, to je i zbog činjenice da banke stalno razvijaju svoje mehanizme otkrivanja.
Izvor: Indikator.ba
