Kako i šta tačno da kupite da bi ste spremili makar tri obroka za četvoročlanu porodicu i da to iznosi 8,24 eura (2,06 ako ste samci) – iz Monstata nisu znali da kažu. Jedini odgovor koji su iz Monstata dali na danas sazvanoj pres konferenciji je da je minimalna potrošačka korpa sastavljena preko ekspertske pomoći iz Svjetske banke i preko savjeta stručnjaka nutricioniste, a da metodologija obračuna MPK kada je u pitanju dio za hranu zasniva se na međunarodnom standardu o minimalnom dnevnom unosu kalorija propisanim od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva poljoprivrede SAD-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori za četvoročlanu porodicu iznosi 628,2 eura, dok prosječna neto zarada za februar iznosi 511 eura, pokazuju najnoviji podaci Monstata, urađeni po novoj metodologiji.

Iz Monstata su naglasili da je cilj istraživanja utvrđivanje minimalne potrošačke korpe domaćinstva za zadovoljenje minimalnih potreba kada je u pitanju dnevni unos kalorija u iznosu od 2211 kcal.

Vuk Čađenović, pomoćnik direktorice za sektor socijalnih statistika i demografije je pojasnio i da je spisak smanjen sa 130 na 92 namirnice iz razloga što su neki proizvodi, koji su se ranije nalazili na listi, nezdravi, nakon čega su uklonjeni, te da su se i građani u anketi izjasnili da neke proizvode koriste u maloj mjeri (manje od 0,01 odsto).

Kako je pojasnio, na novoj listi su se pojavili i proizvodi kojih ranije nije bilo, a koji su zdraviji za ishranu.

”Kada je u pitanju količina proizvoda za hranu korpa, u skladu sa preporukama nutricioniste i potrošnje koja su domaćinstva evidentirala u APD-u, uljučuje 92 proizvoda koja domaćinstva najčešće koriste, kao i određene proizvode, bez obzira na veoma nisku zastupljenost u potrošnji (hrana za bebe, crni hljeb i sl.). Suma tih proizvoda čini 2211 kcal. Ono što je veoma važno napomenuti to je da kada govorimo o korpi hrane onda govorimo o kupovini namirnica koje su neophodne za spremanje jela, a ne govorimo o kupovini gotovih jela. Iz potrošnje neprehrambenih proizvoda isključene su sljedeće grupe proizoda: cigarete i duvan, kupovina novih automobila, odmor u inostranstvu, jer se ne smatraju troškovima minimuma. Dakle kada uporedimo vrijednosti koje građani izdvajaju za korpu hrane i neprehrambenih proizvoda i usluga po novoj metodologiji, u odnosu na prethodnu, vidjećemo da je za korpu hrane iznos povećan za šest eura, a izdvajanja za neprehrambene proizvode i usluge za 26. eura – kazao je na današnjoj pres konferenciji Čađenović.

Ono što je građane i novinare zanimalo i što je izazvalo buru u javnosti jeste kako je i čime moguće prehraniti četvoročlanu porodicu sa najmanje tri obroka dnevno za 8,26 eura a da pri tome mogu da ispunjavaju normalne radne obaveze.

”Zavod za statistiku nije odredio koliko je potrebno novca da neko preživi dnevno, već je utvrdio da je za zadovoljenje minimalnih potreba shodno međunarodno preporučenom standardu od 2211 kcal potrebno 256 eura za hranu i 372 eura za neprehrambene proizvode za četvoročlano domaćinstvo. Da li je to dovoljno, da li je međunarodni standard dobro postavljen i zašto iznosi 2211 kcal nije posao Zavoda za statistiku da to tumači”, kazao je Čađenović.

Čađanović je dodao da se preko komentara javnosti želi steći utisak da Zavoz za statistiku objavom podataka želi da odredi prosječnu ili čak željenu potrošačku korpu ili da odredi građanima Crne Gore koliko bi oni trebalo da izdvajaju novca za zadovoljenje njihovih redovnih potreba – što, kako on tvrdi nije slučaj.

”MPK predstavlja potrošnju domaćinstva koja je neophodna da bi se zadovoljio minimum potreba, prvenstveno u smislu dnevnog unosa kalorija u skladu sa međunaordno preporučenim od 2211 kcal. Dakle, Zavod za statistiku ne određuje koliko je građanima dovoljno da potroše na prehrambene i neprehrambene proizvode i usluge, već proizvodi podatak o potrošnji četvoročlanog domaćinstva koja je neophodna za zadovoljenje minimalnih potreba koje su utvrđene međunarodnim kalorijskim standardom od 2211 kcal”, kazao je on.

Prema računici Monstata na mjesečnom nivou za mlijeko, sir i jaja dovoljno je 69,7 eura ili  0,56 eura dnevno po osobi. Za meso i mesne prerađevine 57,8 eura ili 0,46 eura po osobi dnevno. Za povrće četvoročlanoj porodici potrebno je mjesečno 35,7 eura, za hljeb i žitarice 26 eura, za voće 25,3 eura, bezalkoholna pića 13,8 eura, šećer, med i džem 12,1 euro, ulja i masti 6,1 euro, za ribu 3,6 eura i za ostale prehrambrene namirnice 6 eura.

Ipak Čađenović je dodao da su do cifre od 8,24 za četvoročlanu porodicu odnosno 2,06 eura za samca, došli tako što su pratili šta stanovnici koji pripadaju drugom, trećem i četvrtom decilu kupuju u toku jednog dana i izvukli prosječnu vrijednost. Kada su novinari pitali da ako je već tako, da pojasne šta su onda to tačno kupovali Čađenović je ponovio da su se oni držali brojki i kalorija a da će spisak namirnica izaći u toku dana na sajtu Monstata.

Podsjetimo, kako je naš portal ranije pisao prema posljednjem istraživanju Ministarstva finansija iz 2013. godine, više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 eura, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1000 eura. Prema istim podacima, 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 eura, dok skoro 16 odsto zaposlenih ima mjesečni koverat „težak“ između 500 i 1000 eura. Ako je prosječni procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori oko 176.000, onda oko 88.000 zaposlenih prima zaradu do 250 eura. S obzirom da je zvaničan broj nezaposlenih blizu 50 hiljada, onda se dolazi do zaključka da oko 138.000 građana Crne Gore živi praktično na granici siromaštva, ne računajući u ovu cifru značajan broj penzionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori već šest godina je 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 280 eura.

Prezentovani podaci govore o neophodnosti što hitnijeg povećanja minimalne zarade, što je predmet interesovanja Socijalnog savjeta.

Izvor: Portal Analitika