Postoji li dobar dug?! Postoji. Iako će mnogi reći najbolje je ne biti u dugovima i kreditima, ponekad to nije tačno. Krediti, kreditne i debitne kartice su uzeli maha, te se mnogi s pravom pitaju da li su prezaduženi.
Ukoliko neko ima previše dugova to će uicati na njegove odluke, na njegovo ponašanje, na njegov život. Dug uopšteno podrazumijeva da ste posudili neki novac koji morate vratiti kroz određeni period.
Dobar dug, po isto tako uopštenoj definiciji, bi bio onaj koji vodi do budućih koristi, novih vrijednosti, dok je loš dug onaj koji postaje finansijski teret i ograničava osobu, a od njega nemate više nikakve koristi.
Bitno je razlikovati ova dva duga kako ne biste iz straha onemogućili sebi napredovanje.
Stoga, kada čujete da neko ima problem s vraćanjem kredita nemojte automatski zaključiti: „Najbolje je uopšte ne imati kredit“. To nije tačno. Čak i najveće svjetske firme uzimaju kredite. Oni im omogućuju da investiraju, da se šire i da postaju još bolje.
Karakteristike dobrog duga
Kao prvo bitno je naglasiti da ne vrijede ista pravila za sve i da nema apriori dobrog duga.
Znači morate uzeti uvijek mnoge druge činioce u obzir. Neki od primjera dobrog duga su hipotekarni krediti, no to je samo ukoliko ste ratu prilagodili svojim mogućnostima, te uzeli u obzir mnoge druge činioce poput cijene kvadrata, koliko dugo ćete moći živjeti u tom stanu, a koliko dugo vraćati kredit, kakav je trend kretanja cijena.
Zatim tu su krediti za školovanje i doškolovanje. Iako je svima poznato da bolje ili više obrazovanje ne znači i veću platu, u većini slučajeva to je ipak tako. I tu treba biti oprezan, morate pažljivo odbrati šta studirati (uzevši u obzir svoje sposobnosti, potražnju za tim zanimanjem, koliko vam to donosi dodatne vrijednosti, tj. da li bi upisani kurs mogao popraviti vaš CVi lakši pronalazak novog posla).
Uvijek je važna kamatna stopa. Stambeni krediti upravo zbog svoje niže kamatne stope smatraju se boljim izborom od drugih kredita. Najbolji dugovi su najčešće oni s najnižom kamatnom stopom.
Tu je i dodatna vrijednost. Ako dug uložite u nešto što će vam donijeti buduću korist to je dobro. Ako stan kupite za sebe, u njemu ćete živjeti. No, uzmite u obzir i cijenu najma stanova. Za koliko možete iznajmiti takav stan? Bez obzira iz kojih razloga, to uvijek imajte kao opciju. Ako je velika razlika, onda takav dug i nije dobar. Slično je s obrazovanjem. Ako je semina, doškolovanje/školovanje skupo i mislite da ne možete dugo vremena zaraditi tu razliku, morate nešto promijeniti, bilo cijenu kursa, tj. tražiti jeftiniji, kamatnu stopu ili razdoblje povrata.
Razlika je takođe ako kreditnim karticama plaćate odmor, nakon povratka s odmora nemate više koristi od njega i dug koji još uvijek otplaćujete je opterećenje, ali ako kupite tehniku ili namještaj situacija je drugačija. Uvijek uzmite u obzir da je to stvar koja će donijeti više koristi i kroz duže razdoblje nego što otplaćujete kredit. Ako kupite neku stvar koja će vam olakšati čišćenje, kuvanje ili nešto drugo kod kuće, da li ćete to vrijeme koje ste oslobodili moći korisnije iskoristiti?! Ili je bolje ne kupiti tu stvar te potrošiti vrijeme na to?
Karakteristike loših dugova
Loši dugovi su najčešće oni koji nemaju dugoročniju korist. Posebno oni čiji je rok otplate duži od roka korištenja kupljene stvari. To su skoro svi dugovi za potrošnu robu.
Ako ste u dugu zbog cipela, neka to ne bude duže od tri mjeseca, jer će vam za sljedeće godišnje doba trebati nove, ili nova jakna ili sunčane naočare.
Kreditne kartice i potrošački krediti se najčešće smatraju lošim dugovima. Razlog je što se njima najčešće kupuju stvari koje nemaju dugoročnu vrijednost, niti od njih imamo duže razdoblje koristi. Vjerovatno plaćate ovaj mjesec ratu za karticu, a ni ne sjećate se što ste kupili i to ste već odavno potrošili. Uz to oni imaju i najviše kamatne stope. Takav dug je skoro uvijek loš.
Takođe svi dugovi koji se tiču kratkotrajnog povećanja zadovoljstva ili standarda su loši.
Loši dugovi nikad ne donose dugoročniju korist.
