Američki predsjednik Donald Tramp je prošle nedjelje ispunio jedno od svojih obećanja vezanih za smanjivanje američkog trgovinskog deficita. Radi se o potpisivanju dokumenta kojim se uvodi carina na uvoz čelika (25%) i aluminijuma (10%) u SAD, što će sigurno dovesti do pada uvoza tih metala.
Budući da većinu čelika i aluminijuma SAD uvoze iz Kanade, Evropske unije, Meksika, Južne Koreje i Brazila, protiv carina su se najviše pobunili predstavnici tih zemalja. Kasnije je Trump od carina izuzeo Kanadu i Meksiko, pa je najveći gubitnik novouvedenih carina postala EU. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je zbog toga najavio da će EU odgovoriti istim mjerama na uvoz džins farmerki, viskija, Harli Dejvidsona i drugih, tipično američkih proizvoda. Tramp je odmah zaprijetio da će u tom slučaju uvesti carine na uvoz evropskih automobila, što znači da je počeo novi trgovinski rat.
Ko su najveći gubitnici uvedenih carina?
Budući da krajnji potrošači ne kupuju sirovi čelik i aluminijum, a ti metali čine samo mali dio troškova proizvodnje većine proizvoda, neće doći do velikog talasa poskupljenja proizvoda u SAD. Po nekim procjenama, pakovanje od šest limenki piva će poskupjeti samo jedan cent, dok će prosječni automobil poskupjeti za samo 45 dolara. Najveći gubitnici uvedenih carina će biti evropske kompanije koje proizvode čelik i aluminijum, poput njemačkog Thyssenkrupp-a, koji je do sada u SAD godišnje izvozio 400 do 500 hiljada tona čelika. Na gubitku će biti i američke industrijske kompanije koje troše mnogo čelika i aluminijuma pri proizvodnji svojih proizvoda, poput Forda, Caterpillar-a, koji proizvodi teške mašine poput buldoždera, ili Boeing-a, koji u svoje avione takođe ugrađuje dosta metala. Cijene svih navedenih akcija mogle bi u sljedećim mjesecima proći lošije od prosjeka.
Ko su najveći dobitnici?
Najveći dobitnici uvedenih carina su američki proizvođači čelika i aluminijuma, poput US Steel Corp. i Alcoe. Naime, njihovi proizvodi će biti jeftiniji od proizvoda stranih kompanija koje su do sada snabdijevale SAD s čelikom i aluminijumom, stoga će im prihodi i profitabilnost vjerovatno porasti. Takođe bi moglo doći do iznadprosječnog rasta cijena njihovih akcija.
Kako profitirati na uvedenim carinama?
Analitičari Admiral Markets-a smatraju da će u narednim mjesecima rasti interes za posjedovanjem akcija US Steel Corp., Alcoe i sl. pa bi zato pasivno ulaganje u ove akcije moglo biti unosno. Aktivniji investitori na finansijskim tržištima mogu primijeniti sofisticiraniju strategiju berzanskog trgovanja, u sklopu koje se otvore kupovne pozicije na pomenutim akcijama, ali takođe se otvore i prodajne (short) pozicije na akcijama Forda, Caterpillara, Boeinga i sl. za koje se očekuje pad cijene. Ukoliko se prognoze kretanja akcija ispostave tačnima, koristeći pomenutu strategiju ulaganja profitiralo bi se dvostruko.
Ukoliko EU odluči uvesti kontramjere, a Tramp nastavi da uvodi nove carine na uvoz evropskih automobila i sl. postoji mogućnost usporavanja trgovinske razmjene na globalnom nivou. To bi vjerovatno uzrokovalo nove političke napetosti i paniku na svjetskim finansijskim tržištima. U takvim situacijama dolazi i do reakcije na Forex valutnom tržištu – euro, britanska funta, australijski i kanadski dolar slabe, dok američki dolar, švajcarski franak i japanski jen jačaju. Cijena zlata takođe raste kada se pojavljuju loše vijesti vezane za ekonomsku situaciju na globalnom nivou.
Biće zanimljivo vidjeti da li će se prognoze analitičara ostvariti.
