• Ovogodišnje poplave vjerovatno će imati još veći učinak na poslovanje osiguravača
• Elementarne nepogode Allianz prošle godine stajale 2,3 milijarde eura, 30 odsto više nego godinu prije
• Poljska, rumunska i austrijska vlada oslobodile stotine miliona eura sredstava za hitne slučajeve

Ciklon Boris ovih je dana zahvatio centralnu Evropu i prouzrokovao velike štete u Austriji, Češkoj, Poljskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Mnogi tvrde da su to najteže poplave decenije, koje će nanijeti milijarde štete privredama. Prema posljednjim izvještajima, više od 20 ljudi je poginulo.

Obilne padavine ovih dana izazivaju velike probleme u Evropi, a mnoge rijeke su na više mjesta preplavile svoje obale. Procjene štete zasad variraju od nekoliko stotina miliona eura do više od milijarde eura, prema izvještaju bonitetne agencije Morningstar DBRS, koje prenosi Reuters.

Poplave su u Evropi već sada najskuplja prirodna katastrofa, tvrdi konsultantska kuća za ekologiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, JBA Risk Management. Poplave rijeka svake godine prouzrokuju trošak od 7,8 milijardi eura, a očekuje se da će taj iznos rasti, budući da privrede u područjima s visokim rizikom od poplava i dalje rastu, dok klimatske promjene prouzrokuju više i intenzivnije padavine.

Gradonačelnik savjetovao evakuaciju
U Poljskoj su meteorološka i hidrološka upozorenja shvaćena vrlo ozbiljno. Gradonačelnik Nyse Kordian Kolbiarz savjetovao je 44 hiljade stanovnika da se sa bliskim osobama i najvažnijim stvarima sklone na više položaje kako bi izbjegli poplave. I u istorijskom gradu Vroclavu stanovnicima određenih područja je preporučena evakuacija.

U Mađarskoj pažljivo prate nivo rijeke Dunav, a premijer Viktor Orban, prema izvještaju BBC-a, otkazao je međunarodne posjete zbog “ekstremnih vremenskih uslova i poplava u Mađarskoj”.

U Češkoj, u mjestu Jeseník, u samo nekoliko dana palo je pet puta više padavina od očekivane mjesečne količine. U austrijskom mjestu Sankt Pölten, za četiri dana palo je više kiše nego u rekordno kišnoj 1950. godini.

Što se događa sa poljskim osiguravačem PZU-om?
Akcije poljske osiguravajuće kompanije PZU izgubile su više od sedam posto vrijednosti tokom ponedjeljka, ali su se u utorak oporavile i završile dan na Varšavskoj berzi šest posto iznad početne vrijednosti. Prema izvještaju Bloomberga, osiguravač još nije dao procjenu uticaja poplava na svoje poslovanje.

Poljska, rumunska i austrijska vlada oslobodile su stotine miliona eura sredstava za hitne slučajeve, dok češka vlada razmatra izmjenu budžeta za 2024. godinu zbog štete prouzrokovane poplavama, prenosi Euronews.

Kako to utiče na poslovanje osiguravajućih društava?

Posljedice poplava će se odraziti i na finansijske izvještaje osiguravajućih društava. Na primjer, u Sloveniji, koja se prošle godine suočila sa poplavama kakve se dešavaju jednom u 100 godina, osiguravači su ove godine izvijestili o 17 posto većim prihodima od premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda. “Ljudi su u prvim mjesecima nakon nesreće skloniji proširiti pokriće, ali taj trend brzo splasne”, komentarisali su iz Zavarovalnice Sava.

Kako stoji poslovanje osiguravača koji djeluju na području srednje Europe, pogođenom ciklonom Boris?

Segment neživotnih osiguranja, koji obuhvata imovinska i osiguranja nezgoda, donio je Allianz osiguranju prošle godine rast poslovne dobiti od 1,2 odsto, dok su prihodi porasli za 11,2 odsto.

“To ukazuje na niže marže, što se očituje i u rastu kombiniranog omjera za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je analitičar Bloomberg Adrije Matteo Mošnja. Objasnio je kako je inflacija dijelom pridonijela tome, ali i učinak prirodnih katastrofa, koje su Allianz koštale 2,3 milijarde eura, što je 30 odsto više nego prethodne godine.

Ovogodišnje poslovanje pokazuje da su martovske poplave u južnoj Njemačkoj imale negativan učinak u drugom kvartalu, u iznosu od 642 miliona eura. “Zbog toga se očekuje da će sadašnje poplave, koje su najviše pogodile centralnu Evropu, imati još veći učinak u odnosu na prošlu godinu”, istakao je.

Slična situacija je i kod drugog evropskog osiguravača Generalija: “Prošle godine, poslovanje je bilo negativno pogođeno prirodnim katastrofama, koje su ga koštale 1,1 milijardu eura, što je 70 posto više nego prethodne godine.” Ove godine, prema riječima analitičara, priča se ponavlja: “U drugom kvartalu, zbog poplava u Njemačkoj i Austriji, zabilježen je rast negativnog uticaja prirodnih katastrofa od 40 posto (250 u poređenju sa 178 miliona eura).”

Treba istaći i Zurich Insurance Group, koji je u prvoj polovini 2024. zabilježio viši kombinovani omjer, a kao glavni razlog većeg udjela troškova u prihodima navodi upravo prirodne katastrofe, čiji se procenat povećao sa 1,8 posto premija u prvoj polovini 2023. na 2,4 posto u prvoj polovini 2024. godine.

Bloomberg Adria