U svakom periodu svog života donosimo odluke koje će duboko uticati na živote ljudi kakvi ćemo postati. A onda, kada postanemo ti ljudi, ponekad nismo uvjek oduševljeni odlukama koje smo donijeli.
Dana Gilberta posebno zanima pitanje – Zašto ljudi donose odluke zbog kojih njihovo buduće Ja tako često zažali? Američki psiholog smatra da se jedan dio odgovora krije u činjenici da u osnovi ljudi imaju pogrešno mišljenje o moćnom uticaju vremena, jer misle da se njihovo rezonovanje ili shvatanje stvari nikada neće promijeniti.
Možda ste primijetili da brzina promjena usporava tokom ljudskog života, roditeljima djeluje da se njihova djeca mijenjaju iz minuta u minut, ali roditelji, sa druge strane, tek iz godine u godinu.
Ali, kako se zove taj magični trenutak u životu kada promjena iznenada pređe iz galopiranja u miljenje? Da li su to adolescentske godine? Srednje godine? Starost?– pita se Gilbert, i dodaje da je odgovor koji ljudi traže – sada, kad god to ’sada’ bilo.
Ljudi uglavnom gaje iluziju da je njihova lična istorija upravo završena i da su nedavno postali osobe kakve su oduvek željeli da budu, te da će takvi biti do kraja života. Podaci koji podržavaju ovu tvrdnju dobijeni su u jednom od istraživanja o promjeni u ličnim vrijednostima ljudi, tokom života. Istaknute su tri vrijednosti koje svi ispitanici imaju: zadovoljstvo, uspjeh i iskrenost, a zatraženo im je da predvide koliko će se njihovi životi promijeniti u narednih deset godina (ukoliko imaju, na primjer, 18 godina), odnosno koliko su se njihovi životi promijenili u posljednjih deset godina, ukoliko imaju više od 28.
Zahvaljujući grupama različite starosne dobi, bilo je moguće uraditi analizu, a potom i doći do kredibilnih zaključaka. Tačno je da se promjena usporava kako starite, ali druga bitna stavka je da promjena ne usporava ni približno onoliko koliko mislite. Ljudi potcjenjuju koliko promjena će doživjeti u narednih deset godina, kaže Gilbert.
U fokusu nisu samo vrijednosti, već i sama ličnost. Psiholozi govore o pet osnovnih crta ličnosti: neuroticizam, otvorenost ka iskustvu, saradljivost, ekstrovertnost i savjesnost. Na pitanje o tome koliko će se promijeniti u narednim godinama, ispitanici su i dalje potcjenjivali promjene, nezavisno od starosnog doba u kojem se nalaze, a davali su iste odgovore i na pitanja vezana za ljubavni ili porodični život, prijatelje, hranu koju vole ili destinaciju za odmor u kojoj uživaju. Ovakvo viđenje stvari, smatra Gilbert, izuzetno je važno, jer otežava donošenje odluka.
Zanimljivost iz istraživanja:
Pitali smo ljude da predvide i da nam kažu koliko novca bi platili sada da vide svog omiljenog muzičara na koncertu za 10 godina. U prosjeku, rekli su da bi platili 129 dolara za kartu. A kada smo ih upitali koliko novca bi dali da vide muzičara, koji im je bio omiljen prije 10 godina, kako nastupa danas – rekli su samo 80 dolara, kaže Gilbert.
To se dešava jer ljudi preplaćuju mogućnost da zadovolje svoje trenutne prioritete, što je povezano sa precjenjivanjem stabilnosti tih istih prioriteta. Lakoća pamćenja prednjači nad težinom zamišljanja, jer je većini ljudi lakše da se sjeti kakvi su bili, nego da zamisle kakvi će biti, i stoga pogrešno misle da zato što je nešto teško zamisliti – male su šanse da se to i dogodi. Američki psiholog vrijeme opisuje kao moćnu silu koja mijenja naše sklonosti, vrijednosti i ličnost, a takve stvari ljudi cijene ’retroaktivno’, jer jačinu promjena spoznaju tek kada pogledaju unazad.
Ljudi su ’radovi u toku’, koji pogrešno misle da su završeni. Osoba koja ste sada, jednako je prolazna, nestabilna i privremena, kao što ste bili nekada. Jedina konstanta u vašem životu je promjena, zaključuje Gilbert.
