Svuda u svijetu, sve veći broj ljudi uspijeva da ostvari svoje snove kroz sopstveni biznis. Upravljanje preduzećima u savremenim uslovima poslovanja podrazumijeva determinisanje adekvatnog sistema mera performansi.
Sistem mjera performansi povezuje strategiju preduzeća sa tekućim poslovanjem, pruža relevantne informacije o ostvarivanju ciljeva u okviru konkurentskih strategija i ukazuje na područja gdje su neophodna poboljšanja.
U postavljanju prioriteta treba biti precizan. Prvo, efektivne promjene se ne mogu “uvesti” spolja. Takvi pokušaji nisu uspješni zbog nemogućnosti da se prinudom promijeni način razmišljanja. Ljudi se mogu natjerati da preduzmu određene akcije, ali se ne mogu primorati da promijene um, ili osnovne stavove i vjerovanja. Glavni elemenat uspješne strategije razvoja je vlasništvo i participacija. Ta vizija treba da uključi transformaciju institucija, kreiranje novog društvenog kapitala i novih mehanizama regulacije i motivacije. U nekim slučajevima, potrebno je da nove kompanije zamijene tradicionalne, a u drugim, nove kompanije će se razvijati sa elementima starog, ali će biti potrebno da evoluiraju i da se adaptiraju.
Pod preduzetničkom strategijom se podrazumijeva način na koji se ostvaruju preduzetnički ciljevi.
Postoje tri preduzetničke strategije:
• biti prvi a istovremeno i najbolji;
• pogodite ih tamo gdje ne očekuju;
• promjene ekonomskih karakteristika proizvoda, tržista ili privredne grane.
Ove statregije se međusobno ne isključuju, nego kombinuju u različitim situacijama. Jer svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.
Biti prvi, a istovtremeno i najbolji
Preduzetnička strategija biti prvi a istovremeno i najbolji podrazumijeva određivanje ambicioznog cilja koje treba ostvariti. U nju su ugrađene dvije krajnosti: potpuni uspjeh ili potpuni neuspjeh. Kada počne primjena ove strategije ona se više ne može korigovati. Nema ispravke u hodu. Zato se ona prije početka primjene mora dobro osmisliti i pripremiti. A onda kada ova strategija uspije, počne da daje prve rezultate, tek tada počinje prava i najžešća aktivnost. Osvojenu vodeću poziciju treba učvrstiti i zadržati.
Pogodite ih tamo gdje ne očekuju
U okviru ove strategije afirmisana su dva pristupa: kreativna imitacija i preduzetnički džudo zahvat.
Kreativna imitacija – Kad se određeni preduzetnik opredijeli za ovu strategiju on radi ono što je neko već uradio, ali je u tome našao nešto što bi moglo da se doradi, da upotpuni tu inovaciju. Cilj korišćenja ove strategije je osvajanje vodeće dominantne grane na tržištu.
Ciljevi strategije razvoja preduzetništva su:
1. Povećanje broja malih i srednjih preduzeća registrovanih u privatnom sektoru, koja zvanično posluju.
2. Postizanje veće raznolikosti i integrisanosti ekonomske aktivnosti, povećavajući učešće malih i srednjih preduzeća koja se baziraju na proizvodnji i ne-trgovačkim uslugama.
3. Značajno povećati učešće malih i srednjih preduzeća u odnosu na mikro-preduzeća u ukupnoj strukturi preduzeća.
4. Povećati konkurentne aktivnosti malih i srednjih preduzeća u ekonomskim sektorima u kojima određena država zavisi od uvoznih dobara i usluga; i povećati učešce malih i srednjih preduzeća u prihodima od izvoza.
5. Povećati učešce domaćih malih i srednjih preduzeća u inostranim strateškim savezima i aranžmanima zajedničkih ulaganja.
6. Povećati učešce malih i srednjih preduzeća u bruto društvenom proizvodu.
7. Povećati udio malih i srednjih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti.
Nivo preduzetničkih aktivnosti u većini država je trenutno na veoma niskom nivou po međunarodnim standardima. Da bi omogućili državi da postane konkurentna u međunarodnoj tržišnoj ekonomiji, neophodno je da se preduzmu svi koraci u cilju podrške razvoja preduzetništva.
Dakle, glavni cilj strategije razvoja preduzetništva je transformacija preduzetništva. Strategija razvoja preduzetništva polazi od toga da je integralni deo uspešnog razvoja povećanje društvenog proizvoda. Ali, to je samo jedan od ciljeva, a on se čak neće ostvariti dok se ne primijeni širi i više društveno orijentisan prilaz razvoju.
Zbog toga je neophodno pristupiti implementaciji specifičnih modela za razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća, kao što su naučni parkovi ili klasteri, koji su se pokazali veoma uspješnim. Implementacija ovakvih mjera povećava konkurentnost malih i srednjih preduzeća i omogućava im da se takmiče na širem tržištu, što istovremeno ima veoma pozitivan uticaj na rast i razvoj čitave ekonomije.
Marijana Čolo, Iteccion
Izvor: Ekonomski online
