Pisanje plana, definisanje ciljeva, potreba i želja podrazumijeva svijest da tokom života može doći do nepredviđenih situacija. Kada se govori o zaštiti kapitala, stručnjaci misle i na zaštitu svih nas lično od iznenadnih okolnosti koje ne idu u korist ili nas sprečavaju da ostvarimo zapisano.
Pod sigurnošću se pritom ne misli na plaćanje polise, već da moramo biti svjesni da može doći do neplaniranih događaja. Zato se veliki broj finansijskih planera slaže da bi takozvani “Fond za crne dane”, odnosno sredstva za period u kome nam ne ide baš sve po planu, svako od nas trebalo da ima.
“Uvjek bi trebalo da imamo rezervu iz koje ćemo moći da pokrivamo nepredviđene momente tokom nekoliko mjeseci, kao što je kvar kućnih aparata, servis automobila, bolest ili briga o članu domaćinstva ili gubitak posla, a da nas to ne izbaci potpuno iz koloseka i da zbog toga izgubimo kontrolu nad životom. Fond nije nešto što se pravi od jedne plate, pa ni od tri, to je nešto što se sistematično radi tokom dužeg vremenskog perioda, ali u zemljama gdje se gotovo svakodnevno dešavaju nepredviđene situacije, daje nam sigurnost da ćemo moći da kontrolišemo situaciju i sve to što se dešava u našem životu”, objašnjava poslovni konsultant Vladimir Veličković u razgovoru za Biznis.rs.
Dva puta do “crnog fonda”
Autor “Biznis bukvara” kaže da postoje dva načina za formiranje takozvanog “crnog fonda”. Jedan je da imate dozvoljena sredstva na karticama, dozvoljeni minus ili bilo koji novac dostupan u izuzetnim prilikama. Ova mjera nije baš popularna, a ni preporučljiva zbog kamata koje ćete morati da platite, ali je nekad neizbježna za instant rešavanje kriznih situacija.
“Drugi, mnogo sigurniji put je ostavljanje fonda koji će moći da pokrije sve neophodne, egzistencijalne troškove za normalan život tokom tri ili šest mjeseci. Kad se kaže egzistencijalne, misli se da ste obezbijeđeni po pitanju smještaja, režijskih troškova, hrane i odjeće. Toliko da možete da bez aktivnih primanja pokrijete sve neophodno bez daljeg zaduživanja, uzimanja kredita, pozajmica ili rasprodaje ličnih stvari”, ističe Veličković.
Prema njegovim riječima, najbolje je da stavite na papir koliko je to novca za tri, a koliko za šest mjeseci. Da li živite sami ili obezbjeđujete porodicu, čime taj iznos postaje ozbiljna stavka? Kakav je standard vašeg trenutnog života, koliko iznose vaši fiksni troškovi?
Fond za nepredviđene situacije trebalo bi da bude lako dostupan lični keš ili neoročena sredstva na bankarskom računu, namijenjen isključivo za situacije ostanka bez posla, povreda, bolesti i situacija koja izlaze iz normale. On vas neće “spasiti” od velikih kriza, terminalnih bolesti i slično, za to uglavnom služe polise osiguranja.
“Sračunati iznos treba sistematično skupljati iz mjeseca u mjesec, koliko god je potrebno, pod uslovom da već nemate nagomilane dugove. Ukoliko je ovo slučaj, svakako prioritet dobijaju dugovi, ali čim se to reguliše, svu raspoloživu količinu novca treba ostavljati po strani, za potrebe Fonda”, kaže Veličković.
Planirajte dugoročno
Ako iznos koji ostavljate po strani ne odgovara ritmu ostvarenja ciljeva, zapitajte se – da li od svojih primanja čuvate barem 10 do 15 odsto iznosa, možete li povećati iznos štednje, možete li u postojećim okolnostima da zarađujete više a trošite manje? Da li ste podložni impulsnim troškovima uz kompromis u ostvarenju dugoročnih ciljeva?
Zato i postoji dugoročan plan kako da kroz duži period steknemo naviku i ovladamo finansijama na pravi način.
“Period do tri godine je za ljude koji tek treba da se odluče na prve korake. U prve tri godine suština je da uspostavimo kontrolu nad našim troškovima, sprovedemo pisanje plana, praćenje rezultata, prilagođavanje, otkrivanje rupa. U prvim godinama trebalo bi da finansijski plan dovedemo u red što je više moguće. Treba da ustanovimo pravilo da trošimo manje nego što zarađujemo”, objašnjava Vladimir Veličković i dodaje da se tokom tri godine radi na što većoj otplati dugova i popunjavanju Fonda za nepredviđene situacije.
Zatim slijedi razmišljanje kako da se rešite nepovoljnih kredita, kako da ostvarite neki pozitivni kreditni rejting. U istom periodu se odvaja sa strane za promjenu ili nabavku vozila, za potrebe štednje. Suština je ovladavanje finansijama.
Veličković kaže da zatim slijede ozbiljnije i dugoročnije investicije koje se planiraju u periodu od tri do sedam godina, poput svadbe, troškova oko novorođenčadi, aneksiranje ugovora o stambenom kreditu, prevremena otplata zajma…