U današnjem brzom radnom okruženju s visokom konkurencijom, stres i izgaranje česti su problemi. Pandemija Covida-19 samo je pogoršala ovaj problem jer se zaposlenici suočavaju s povećanim nivoom tjeskobe i neizvjesnosti. Protekle tri godine preokrenule su mnoge naše živote, rezultirajući povećanom izolacijom i usamljenošću, finansijskom nesigurnošću i zdravstvenim problemima.

To je takođe dovelo do promjena u radnim aranžmanima, kao što je rad na daljinu, koji može zamagliti granice između posla i kućnog života, što dovodi do osjećaja da ste uvijek uključeni. Svi ovi faktori doprinijeli su višim nivoima izgaranja na radnom mjestu. Razlog više da se pripremimo za redovnu pojavu stresa — i da preoblikujemo ono za što vjerujemo da je on uopšte. Američki marinci (Navy SEAL) imaju ovo kao dio svoje obuke.

Ali nisu svi Navy SEAL-ovi isti.

Promjena načina razmišljanja o stresu

Stres je neizbježan. Biti sretan i ispunjen u životu ne znači smanjiti ga. Radi se o tome šta ćete učiniti sa stresom kada dođe. Prema psihologu Richardu Lazarusu, stres nije direktna reakcija na vanjske događaje, već je rezultat načina na koji tumačimo i procjenjujemo te događaje. Drugim riječima, naše percepcije i uvjerenja o nekoj situaciji određuju hoćemo li je smatrati stresnom.

Postoje dva načina razmišljanja: prvi je da stres unapređuje, a drugi da stres oslabljuje. S prvim načinom razmišljanja stres se doživljava kao nešto dobro za rast i napredak. Kod potonjeg se stres doživljava kao nešto loše i što treba izbjegavati pod svaku cijenu.

U jednoj su studiji istraživači željeli vidjeti kako dva različita načina razmišljanja predviđaju učinke učesnika koji prolaze vrlo zahtjevnu obuku mornaričkih vojnika. Istraživači su pretpostavili da će oni s načinom razmišljanja “stres unapređuje” – koji vjeruju da stres poboljšava njihovo zdravlje, izvedbu i dobrobit – biti bolji od onih s načinom razmišljanja o “stresu koji iscrpljuje”.

Prateći 174 kandidata – marinca, otkrili su da način razmišljanja “stres  unapređuje” predviđa veću upornost kroz obuku, brže svladavanje prepreka i manje negativnih ocjena od kolega i instruktora.

Upozorenje

Postoji nešto što se zove prekomjerni stres. Psiholozi razlikuju “eustress” (dobra vrsta) i distres (loša vrsta). Važno je prepoznati razliku između to dvoje kada poslu i životu pristupate s načinom razmišljanja “stres unapređuje”.

Bez primjene mudre prosudbe, to bi vas moglo navesti da zanemarite ili odbacite negativan uticaj kroničnog stresa na vaše fizičko i mentalno zdravlje. Drugo, stalna težnja za visokim stepenom stresa, vjerujući da će vas to učiniti boljim, obrušiće se i dovesti do većeg izgaranja i iscrpljenosti. Konačno, ovaj način razmišljanja takođe može stvoriti okruženje u kojem se stres normalizira, pa čak i slavi, što može dovesti do kulture pretjeranog rada i zanemarivanja brige o sebi, prenosi Financa.ba.

Međutim, umjerena doza “dobrog stresa” i promjena načina razmišljanja o njemu, može dovesti i do pozitivnih efekata.