Kanada, površinom jedna od najvećih zemalja svijeta, ima ogromna prirodna bogatstva, ekonomski i tehnološki razvijala se paralelno s južnim susjedom SAD-om.
Od uglavnom poljoprivredne zemlje, razvili su se u modernu ekonomiju baziranu na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih bogatstava poput nafte. Danas je Kanada jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija, a dio je grupe G7 vodećih industrijskih zemalja sa SAD-om, Njemačkom, Velikom Britanijom, Italijom, Francuskom i Japanom.
Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformisao je zemlju. Odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.
Velike naftne rezerve i bliski odnosi sa SAD-om
Kanada ima velik sektor nafte i prirodnog gasa – sada je treća zemlja na svijetu u dokazanim rezervama nafte iza Venezuele i Saudijske Arabije i sedmi je najveći svjetski proizvođač.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD-a iz 1989. i Sporazum o slobodnoj trgovini iz 1994. (koji uključuje i Meksiko) dramatično je povećavao trgovinsku i ekonomsku integraciju SAD-a i Kanade.
Kanada i SAD imaju trgovinsku razmjenu u iznosu većem od 680 milijardi dolara. Više od tri četvrtine kanadskog robnog izvoza namijenjeno je SAD-u. Kanada je najveći strani dobavljač energije za SAD, uključujući naftu, prirodni gas i električnu energiju.
Kanadska ekonomija bazira se na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih resursa.
Uslužne djelatnosti zapošljavaju najveći dio radne snage u područjima poput prevoza, obrazovanja, zdravstvene zaštite, građevinarstva, bankarstva, komunikacija, maloprodaje, turizma i javnom sektoru. Više od 75 odsto zaposlenih Kanađana radi u uslužnim djelatnostima.
Stopa nezaposlenosti
Industrijska revolucija krajem 19. i početkom 20. vijeka dovela je do snažnog razvoja proizvodnog sektora. Razvijaju se papirna industrija, tekstilna industrija, čeličane, hemijska i mesna industrija…
Poljoprivreda, koja više nema značaj kakav je nekad imala, prisutna je u pokrajinama Alberta, Saskačevan i Manitoba, a bazira se na uzgoju usjeva poput pšenice, kukuruza i uljarica te na stočarstvu.
S obzirom na izobilje prirodnih resursa i visoko kvalifikovanu radnu snagu, Kanada je imala solidan privredni rast od 1993. do 2007. godine.
Stopa zaposlenosti
Svjetska ekonomska kriza od 2007 do 2008. godine gurnula je kanadsku ekonomiju u oštru recesiju krajem 2008. pa su 2009. imali prvi fiskalni deficit nakon 12 godina suficita.
Kanadska ekonomija prošle godine imala je solidan rast, od tri odsto, no većina analitičara predviđa da će se ove godine rast usporiti na oko dva odsto.
Index
