Ove se godine obilježava dvjestota godišnjica prve uspješne ljudske transfuzije krvi, a danas je krv za neke zemlje vrlo unosan posao. Svjetski izvoz vrijedi više od svjetskog izvoza aviona. No, pri tome treba imati na umu da se ne radi o krvi koja je potrebna za transfuziju (jer potreba za njom je sve manja zahvaljujući napretku medicine), već o plazmi, žućkastoj tečnosti koja se dobija kada se iz krvi izdvoje krvne ćelije.

Zašto je to tako? Naime, osim anorganskih materija, u krvnoj plazmi se nalazi velika količina različitih bjelančevina čiji je zadatak prenos pojedinih hormona, imunološka odbrana od mikroorganizama te zgrušavanje krvi. Tako se, recimo, proizvodi od plazme koriste za vakcine protiv bjesnila ili tetanusa, u slučaju hemostaze za zgrušavanje krvi, tokom i nakon hemoterapije za pomoć pri oporavku oslabljenog imunog sistema ili u slučaju hemolitičke bolesti fetusa, odnosno bolesti u kojoj krvna grupa fetusa nije kompatibilna s majčinom (što može uzrokovati spontani pobačaj).

No, budući da svjetska potražnja za plazmom raste, kao i za proizvodima koji ju sadrže, ona je postala vrlo unosan posao. Upravo izvoz te tečnosti vrijedi više od nevjerovatnih 126 milijardi dolara, piše The Economist. Od toga, tri četvrtine dolazi iz SAD-a, a polovina toga uvozi se u Evropu. Pri tome treba imati na umu da izvoz plazme čini 1,6 posto američkog ukupnog izvoza!

Osim toga, trebalo bi naglasiti da je Amerika jedna od pet država koje su potpuno nezavisne od plazmi drugih zemalja. Mnogi to pripisuju činjenici da su SAD, Kina, Njemačka, Austrija i Mađarska (i dio Kanade) jedine države svijeta u kojima se plaća doniranje. No, plaćanje doniranja krvi predmet je mnogih debata i iako se čini kao posao samo s dobrim stranama, s razlog su tih pet (i po) država jedine na svijetu koje to čine. Naime, velika većina država svijeta smatra da plaćeni davaoci često prećute važne podatke o ličnom zdravstvenom stanju te darivanje krvi može narušiti njihovo zdravlje, a primjena njihove krvi za liječenje može pogoršati stanje bolesnika i biti uzrok prijenosa zaraznih bolesti koje se prenose krvlju poput hepatitisa, sifilisa i AIDS-a.

Jutarnji.hr