Prije deset godina, njemačko Ministarstvo finansija bilo je to koje pomoglo da opstane bitkoin. Cilj je bio da se ubere porez, ali su efekti toga što je ta kripto-valute definisana kao „privatni novac“ bili još veći.

Prvi zameci bitkoina nastali su još u jeseni 2008, u jeku sloma američkih banaka zbog špekulacija sa nekretninama. I iako su neki, poput Austrijanca Julijana Hospa, brzo zaradili milione, pa su potom hvalili bitkoin preko društvenih mreža, „zvanični“ stav nalagao je izuzetan oprez. Tako je i tadašnji predsjednik njemačke centralne banke Jens Vajdman uporno ponavljao da je taj „novac“ čija je jedina vrijednost ona špekulativna, izuzetno opasan i da tu lako može i da se izgubi novac.

Međutim, popularnost takvih kripto-valuta je rasla. A rasla je i dobit koju su njime ostvarivali. Šta onda s tim? Da li se i na takav prihod plaća porez? Takvo pitanje postavio je Ministarstvu finansija poslanik njemačkih Liberala (FDP) Frank Šefler.

Odgovor je stigao prije deset godina i njemačko Ministarstvo finansija, na čijem je čelu tada bio Volfgang Šojble, time je dalo smjernicu koja se pokazala kao izuzetno dalekovida. Pa je čak dobroj mjeri bila i spas za takve kripto-valute. Naime, prema stavu njemačkog Ministarstva, bitkoin je oblik „privatnog novca“, a na rast njegove vrijednosti se onda i plaća porez – dakle, ako se njime špekuliše u smislu kako je to predviđeno njemačkim zakonima.

Nevjerovatno dalekovido

Bitkoin je do tog odgovora Ministarstva „bio nešto čudno“, kaže danas Šefler. „Ili se nije se znalo šta je to, ili s ga svrstavali u nekakav opskurni segment.“ U svakom slučaju, tumačenje Ministarstva bilo je izuzetno zanimljivo: „privatni novac“. Pod tim su se do tada podrazumijevali npr. žetoni ili bonovi kojima u gostionici na nekoj proslavi možete da dobijete piće. To je, inače, veoma čest način organizacije plaćanja na različitim proslavama u Njemačkoj.

S takvim „privatnim novcem“ se ne može špekulisati i on potpuno gubi vrijednost kad se ta proslava završi. Ujedno žetoni u nekom salonu za zabavu uvjek imaju istu vrijednost u „pravom novcu“.

Ali bitkoin? Naravno da je motiv Ministarstva finansija bio prije svega da i od te dobiti ubere porez, ali se to tumačenje pokazalo kao izuzetno mudro i dalekovidno. „To je bilo od temeljnog značenja za ophođenje s bitkoinom u Njemačkoj“, smatra ekonomista Filip Zandner. Već deset godina je prošlo, svašta se dogodilo i sa bitkoinom, a Ministarstvo nije moralo da promijeni ni jedan zarez u tom svom tumačenju.

„Ta odluka je veoma rano pokazala kako se ispravno tumači bitkoin, naime kao sirovina i sredstvo za čuvanje vrijednosti, a ne kao valuta ili kao novčana uslužna djelatnost. Njemačko Ministarstvo finansija tada je uradilo sve tačno kako treba i to veoma rano.“

Temelj i stabilnost kripto-valute

Zato je još prije deset godina to mišljenje Berlina s velikom pažnjom prihvaćeno u čitavom sveijtu. I ne samo to. U definiciji njemačkog Ministarstva o kripto-valuti od izuzetnog značaja bio dodatak i kako se porez na dobit plaća prema važećim zakonskim propisima u ovoj zemlji. A on još uvjek glasi da se porez na dobit od špekulacije plaća samo ako je on ostvaren kupovinom i prodajom u okviru jedne godine.

„Onaj ko špekuliše i relativno brzo i često kupuje i prodaje, on će morati da plati porez na dobit“, kaže Zandner. „Ali, onaj ko kupi i drži kripto-valutu duže od godinu dana, što i čine pravi ljubitelji bitkoina koji bi ga najradije zadržali zauvjek, taj ne plaća porez na špekulativnu dobit.“

Upravo taj stimulans – dugoročno uložiti u kripto-valutu, u ogromnoj je mjeri pomogao da se bar donekle i stabilizuje vrijednost bitkoina, čak i u najvećim burama kroz koje su prolazile kripto-valute.

U međuvremenu je Njemačka postavila i detaljnija pravila, a u najvećoj mjeri je tumačenje njemačkog Ministarstva uvršteno i u takozvanu MiCA (Markets in Crypto Assets) uredbu Evropske unije. „To je dovelo do toga da je Njemačka postala zemlja koja je zaista otvorena i naklonjena bitkoinu“, uvjeren je Zandner.

Ko ga ima, taj ga hvali

Treba li dakle uložiti novac u kripto-valute? Mladi u Njemačkoj su t koji najviše o tome razmišljaju: tri odsto mladih punoljetnih osoba već je kupilo određeni iznos kripto-valute, svaki treći o tome razmišlja, a 23 procenta upitanih to ne isključuje kao mogućnost. Teško je reći da li će porast vrijednosti bitkoina i u sljedećih deset godina biti tako enorman kao u protekloj deceniji tokom koje je od 4.000 eura njegova vrijednost skočila na više od milion. To je mnogo, mnogo više nego što bi se postiglo bilo kojom dionicom.

Ipak, sumnje su i dalje prisutne. Koliko je pameti na takav način potrošiti novac? Guru američkih berzanskih špekulanata Voren Bafet ne propušta priliku da upozori da on u to neće da uloži „ni jedan cent“ i da je to samo rulet ili automat za kockanje.

Ipak, bez obzira na odluku uložiti ili ne, ostaje njemački propis o kripto-valuti. On je svoju vrednost pokazao čak i u slomu kripto-berze FTX, kada su mnogi izgubili sav novac koji su tamo uložili. Ali, njemački propisi su i u tome uspjeli da naprave razliku „između neregulisane firme koja je svojom prevarantskom djelatnošću implodirala i tehnologije koja se pokazala kao sposobna da preživi“, kaže Zandner.

Drugim riječima, onaj ko ima bitkoine i uložio je u to svoj novac, neće prestati da poziva druge da i oni to učine. Jer, samo tako će i on postati bogatiji.

Izvor: Dojče vele/Bif.rs