Američki državni dug dostigao je 35 triliona dolara. Samo od januara, američki dug se povećao za trilion dolara, pomjeravši odnos duga prema BDP-u na 98%. Do 2032. Međunarodni monetarni fond predviđa da bi ovaj odnos mogao premašiti 140% prema sadašnjoj politici.
Uprkos nadolazećoj prijetnji fiskalnoj održivosti SAD-a, ni republikanske ni demokratske stranke ne pokazuju političku volju da se pozabave brzim tempom zaduživanja.
Ova grafika prikazuje rastući američki državni dug, zasnovan na brojkama sa web stranice Fiskalnih podataka Ministarstva finansija SAD-a.
Gledajući na drugi način, Bidenova administracija je dodala 7,2 triliona dolara nacionalnom dugu SAD-a, na drugom mjestu nakon Trumpove administracije, sa 7,8 biliona dolara.
Kao rezultat toga, troškovi servisiranja državnog duga rastu. U 2024. godini predviđa se da će troškovi kamata na državni dug dostići 17% federalne potrošnje, što ga čini najbrže rastućim troškom. Očekuje se da će ovi troškovi kamata dalje eskalirati kako više kamatne stope povećavaju cijenu novog zaduživanja.
Uprkos ovom rastućem fiskalnom pritisku, nijedna politička partija nije predložila smislene strategije za rješavanje rastućeg duga. Ovo ima negativne posljedice na američku ekonomiju, budući da se sredstva potrošena na troškove kamata na dug preusmjeravaju iz drugih oblasti koje bi mogle koristiti privredi, kao što su infrastruktura ili socijalno osiguranje.
Štaviše, ako vlada ne može da plaća kamate, to bi moglo da ugrozi status dolara kao svetske rezervne valute. Ovaj scenario bi mogao da oslabi dolar i izazove krizu likvidnosti, sa širim ekonomskim uticajima.
