Crna Gora može dostaviti predlog reformske agende do marta naredne godine, što je jedan od preduslova za dobijanje evropskog novca u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
To su “Vijestima” rekli iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) na čijem je čelu od nedavno ministarka Maida Gorčević (Pokret Evropa sad).
“Crnogorske institucije su od samog početka pažljivo pratile razvoj Plana rasta za Zapadni Balkan i komunikaciju od EU po ovom važnom pitanju”, kazali su.
Evropska komisija usvojila je 8. novembra Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem ubrzanja procesa proširenja i rast ekonomija država kandidata. U tu svrhu, predložen je novi fond za reforme i rast za Zapadni Balkan od šest milijardi eura (dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova) za period 2024-2027.
Isplate će biti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi, odnosno reforme će biti vezane za rokove i njihovo sprovođenje biće uslov za dobijanje evropskog novca kao podrške budžetu dva puta godišnje.
Predlog EK o formiranju fonda do narednog proljeća treba da usvoje Evropski parlament i Evropski savjet. To znači da bi Crna Gora trebalo da do marta usaglasi svoj plan reformi sa EK, kako bi u junu ili najkasnije u julu mogla da povuče prvu tranšu sredstava.
“Imajući u vidu dobru međusektorsku saradnju, smatramo da je mart 2024. godine realan rok do kada Crna Gora može dostaviti predlog Reformske agende, imajući u vidu da reforme koje će biti predmet ovog dokumenta nisu nove, već su svakako već definisane kroz okvir pregovaračkog procesa”, naveli su iz MEP-a.
Dodaju da će naredni period iskoristiti za kvalitetnu pripremu odgovora na zahtjeve EK, ali će se preklopiti i sa pripremom novog Programa ekonomskih reformi 2024-2026, kao i sa pripremom Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2024-2025.
“Svjesni smo da će postojati značajan nivo podudarnosti ključnih reformi iz ovih dokumenata, a okvir za definisanje reformskih mjera biće i preporuke iz nedavno objavljenog Izvještaja EK o Crnoj Gori. To je olakšavajuća okolnost, uz namjeru da ovi ključni strateški dokumenti kojima ćemo definisati ključne reforme budu komplementarni”, rekli su iz MEP-a.
U Ministarstvu se, kako kažu, oslanjaju i na dobru saradnju sa kolegama iz EK, kako bi zajednički pripremili dokument koji će prije svega biti dobra osnova za planiranje i praćenje sprovođenja reformi, a tek onda i mehanizam za dodjelu finansijske podrške EU.
Premijer Milojko Spajić rekao je nedavno da Crna Gora iz ovog Fonda treba da dobije 420 miliona eura za četiri godine.
“Vijestima” je prošle sedmice u sjedištu EU u Briselu rečeno da Crna Gora više nema izgovor za nesprovođenje reformi.
“Šteta bi bila da ne iskoristi dobro raspoloženje za proširenje koje trenutno postoji u Briselu i među zemljama članicama. Nama je potrebna bar jedna uspješna priča”, rekao je jedan od zvaničnika EU.
Očekuje se da do kraja mjeseca Podgoricu posjeti delegacija EK na čelu sa visokim zvaničnikom, koji će obaviti razgovore u tom pravcu s nadležnima za pregovaračka poglavlja 23 i 24, u kojima je napredak ključan za nastavak i ubrzavanje pregovora o članstvu Crne Gore u EU.
Za svaku pojedinačnu reformu, na primjer za izmjenu zakona ili njegovu primjenu, biće predviđena određena suma novca koju će zemlja dobiti ako ih ostvari.
Novac predviđen za zemlju čije dogovorene reforme EK ocijeni kao neuspješne ili neispunjene u dogovorenom roku, prilikom naredne isplate otići će drugoj zemlji koja je svoje reforme ispunila, objasnio je nedavno zvaničnik EK na brifingu za novinare u Briselu.
“Novac koji se kao nagrada za uspješne reforme uplati u budžet, vlada može potrošiti za namjene koje sama odredi”, kazao je.
Broj stanovnika i bruto domaći proizvod po stanovniku biće kriterijumi za određivanje koliko će koja zemlja dobiti novca iz ovog fonda, predviđeno je predlogom Regulative o Fondu za rast i reforme za Zapadni Balkan.
“Na primjer, veća i siromašnija zemlja dobiće više novca od manje i bogatije”, rekao je zvaničnik EK.
Izvor: Vijesti.me
