Dobili ste nasljedstvo od prezimenjaka koji je život proveo u nekoj dalekoj zemlji i nije imao potomstvo i vi ste sad vlasnik njegovih nekretnina i bankovnih računa na kojima je višecifren iznos! Ovako obično izgleda jedna od “zamki” koje su uvertira u prevare sa kojima se susrijeću korisnici interneta.

U daljem tekstu ovakvog obraćanja “srećnom dobitniku” obično se traže lični podaci i neka “simbolična” uplata kako bi golemi novac bezbjedno stigao na bankovni račun… Ovo je oprobana metoda koju prevaranti koriste skoro tri decenije, poznata kao “nigerijsko pismo”. Uz napredak tehnologije i razvoj društvenih mreža, razvila se i domišljatost prevaranata koji koriste čak i imena poznatih banaka, ili firmiranih robnih marki kako bi zainteresovali žrtve za besplatne proizvode, koji su samo jedna od vidova prevara, piše Pobjeda.

Kriminolog Velimir Rakočević navodi da je internetska prevara jedno od najrasprostranjenijih krivičnih djela protiv bezbjednosti računarskih podataka.

“Ona obuhvata unošenje netačnog podatka ili propuštanje unošenja tačnog podatka radi prikrivanja ili lažnog prikazivanja podataka i na taj način utiče na rezultate elektronske obrade i prenos podataka u namjeri da učinilac sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist odnosno drugom prouzrokuje imovinsku štetu”, kazao je Rakočević.

On napominje da postoje i teži oblici ovog krivičnog djela kod kojih je pribavljena imovinska korist od tri hiljade do preko trideset hiljada eura.

“Kriminološka istraživanja pokazuju apsolutni i relativni porast ovog oblika kriminaliteta, budući da se kompjuter sve češće pojavljuje kao sredstvo izvršenja brojnih krivičnih djela”, napominje Rakočević.

Prema njegovim riječima, otkrivanje i dokazivanje internetskih prevara zahtijeva vrlo ozbiljan pristup nadležnih državnih organa kao i angažovanje informatičkih eksperata.

“Postoje brojne barijere u otkrivanju ovih delikata, prouzrokovane prirodom kompjuterskog kriminaliteta koji je visoko sofisticirana. Najveći problem u detekciji je mogućnost delinkvenata da vrlo brzo unište ili prikriju digitalne dokaze i obrišu ili promijene podatke u digitalnoj memoriji i ne ostave materijalne tragove”, upozorava Rakočević.

Tu nastupa posao za policiju, koja, kako tvrdi Rakočević, ima velike potencijale koji joj omogućavaju da suzi krug osoba koje bi potencijalno mogle biti učinioci.

Ali, i za ovaj kompjuterski kriminal, napominje Rakočević, važi pravilo nema savršenog zločina.

“Nauka je danas toliko napredovala da ne postoji savršen zločin. Crnogorska policija u kontinuitetu dokazuje nespornu sposobnost da se uspješno suprotstavi svim oblicima kriminaliteta uključujući i kompjuterski, i to dosadašnji rezultati rada ubjedljivo pokazuju, budući da je ostvaren visok procenat rasvijetljenosti ovih krivičnih djela”, istakao je Rakočević.

Informatički opismenjene osobe, sklone kriminalnim radnjama, dovijaju se na razne načine da stignu do lake zarade.

Rakočević ističe da je najbolja odbrana od internet prevara obrazovanje mogućih žrtava i podizanje svijesti o tome kako identifikovati prevaru na internetu.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, na smjeru računarske nauke, Srđan Kadić, navodi da čim neko hoće da dođe u posjed informacija na koje nema pravo, radi se o prevari.

“One su obično usmjerene na sve. Već skoro 30 godina takvi napadi su aktuelni, samo se razlikuju metode i tehnike. Postoje nekoliko načina”, pojasnio je Kadić.

On navodi da je najznačajnije da se dođe do digitalnih tragova koje ostavljamo posjećivanjem sajtova i socijalnih mreža i tako se od te osobe prikupljaju vrijedne informacije.

“To je najskuplje na crnom tržištu”, kazao je Kadić.

On naglašava da su mladi najranjivija grupa, budući da mnogo vremena provode na internetu i društvenim mrežama.

Smatra da s mladima treba razgovarati kako bi im se ukazalo na sve opasnosti.

“Postoji nekoliko načina prevara, jedan je da vam neko pošalje mejl koji obično sadrži neki link ili lažni sajt. Na tom sajtu on će zaražiti da se ulogujete sa pasvordom, da ukucate broj sa kartice za plaćanje, kontrolni broj i tako obaviti transakcije, dok vi reagujete. Kaže da se u tim slučajevima najčešće radi o stranim državljanima, koji koriste lažne IP adrese. Većina tih prevara se bazira na lažnim linkovima, sajtovima, a postoje i slučajevi da vam neko pošalje atačment preko kojeg mogu da preuzmu sadržaj iz vašeg kompjutera i kompletnu kontrolu nad računarom. Kada se to desi, onda virtuelni lopov”, upozorava Kadić, “može da zaključa računar i traži otkup”.

On preporučuje da građani ne otvaraju mejlove od osoba koje ne poznaju.

U crnogorskom zakonodavstvu kazna za osnovni oblik računarske prevare je zatvor od šest mjeseci do pet godina, dok je za prvi teži oblik, kada je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od tri hiljada eura, kazna zatvor od dvije do deset godina. Za najteži oblik, kada je ovim djelom pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od trideset hiljada eura, kazna zatvor od dvije do dvanaest godina.