Jeste li se ikad pitali koliko je dosad u svijetu ‘izvučeno’ zlata? Ako jeste, znajte da je GFMS-ovo Zlatno istraživanje procijenio da se radi o 183.600 tona. A ako tu količinu pomnožite s trenutačnom vrijednosti zlata, doći ćete do sedam triliona dolara.

Iako je riječ o upravo nevjerovatnoj svoti, ono što je još nevjerovatnije jest činjenica da to nije ništa naspram potpunog globalnog duga.

Naime, prema riječima savjetničke kompanije McKinsey&Company, svijet trenutno ‘sjedi’ na planini dugova koji su procijenjeni na 75 triliona dolara. Kad bi se ta svota ravnopravno rasporedila na svakog muškarca, ženu i dijete na Zemlji, svako od nas dugovao bi 28.000 dolara.

Trenutno unca zlata košta 1.181 dolara, no kad bismo sa zlatom željeli podmiriti sve dugove, jedna unca bi trebala koštati 33.900 dolara, što znači da bismo novi BMW mogli kupiti jednim manjim dukatom.

Dok se koristilo zlato nije bilo problema

Inače, hiljadama godina tokom istorije, u brojnim kulturama širom svijeta zlato je prepoznato kao značajna vrijednost koja se prihvatala u svim oblicima transakcija.

Nova arheološka otkrića pokazala su da se trgovalo metalom na britanskim ostrvioma 2500 godina prije Hrista, što je hiljadu godina prije nego su počeli da se izrađuku prvi zlatni novčići u današnjoj Turskoj.

Do 20. vijeka većina naroda koristila je zlatni standard koji je osiguravao dugoročnu stabilnost i kontrolisao inflacije. Oni koji su pak pokušavali da eksperimentišu s različitim valutama, često su uzrokovali veliku neravnotežu između monetarne i fiskalne politike, što bi dovodilo do ekonomske depresije.

A do dugova s kakvima se svijet danas susreće moglo je doći samo korištenjem stabilne valute, gdje je novac nešto nadohvat ruke, gotovo neograničeno i neosigurano čvrstim mrežama.

Na donjoj grafici tako možete vidjeti kako je sav američki dug (javni i privatni) mogao ‘preletjeti’ ekonomski rast otkad je zlato prestala biti standardna valuta.

SAD trenutno drži 8.133.5 tona zlata u rezervama, što je značajan pad od 20.000 tona, koliko su imali 1950-ih godina. No ta svota vrijedila bi oko 340 milijardi, što nije sitnica, ali je i daleko od američkog duga.

Tu su pak i drugi narodi na koje treba misliti, poput Japana koji je jedan od najvećih posjednika zlata, ali na 400 posto, njihov odnos duga prema BDP-u viši je nego u slučaju bilo koje druge zemlje.

Izvor: Express