Kada se smanjuje BDP, a javni dug raste i kada je izvjesno da ćemo morati dodatno da se zadužujemo i dogodine, a nema opipljivih naznaka da bi se kovid kriza mogla brzo zaustaviti – onda je velika opasnost od neodrživosti javnih finansija. U takvoj situaciji neophodne su hitne mjere fiskalne konsolidacije. Neće biti nimalo lako, ali i do sada smo prolazili teške periode pa ćemo se i iz ove krize postepeno izvlačiti. To su Pobjedi kazali ekonomisti, analitičari i predstavnici biznisa odgovarajući na pitanje da li će crnogorske finansije biti održive u narednom periodu u kontekstu pada BDP i rasta javnog duga.

Hitne mjere

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Gordana Đurović našoj redakciji je kazala da su neophodne hitne i targetirane mjere fiskalne konsolidacije, posebno smanjenje mnogih planiranih javnih rashoda u ovoj i narednoj godini, kako na strani potrošnje, tako i investicija.

– Javni dug na kraju 2019. iznosio je 3,78 milijardi eura ili 76,54 odsto BDP. Po novim podacima Monstata, sa garancijama dostiže 81 odsto BDP. Procjene Ministarstva finansija date sa trećim paketom mjera u julu ove godine projektovale su pad BDP-a od 6,8 odsto, uz rast duga do 82,5 odsto. Svjetska banka projektuje da ćemo do kraja godine dostići pad realnog BDP od 12,4 odsto što znači ispod 4,4 milijarde eura i povećanje javnog duga do 93 odsto BDP. To bi, okvirno, značilo da javni dug dostigne oko četiri milijarde eura- objašnjava Đurović.

To takođe znači da se, u uslovima kada se smanjuje BDP, a dug raste u odnosu na kraj prošle godine u apsolutnom iznosu i u strukturi BDP-a dodatno zaduženje može povećati i do 250 miliona eura.

– Ta razlika je posljedica smanjenja javnih prihoda usljed smanjene ekonomske aktivnosti, kao i povećanja javnih rashoda po osnovu državnih subvencija privredi, javno zdravstvenih troškova i drugih neophodnih izdataka u uslovima ove zdravstveno-ekonomske krize. Zbog produžetka pandemije i njenog negativnog dejstva na ekonomiju, neophodno je produžiti i kratkoročne mjere tzv. trećeg paketa koji je već obuhvatio 72.000 radnika iz privatnog sektora- ističe profesorica i dodaje da treći paket postaje „zimski paket“.

A nama, kaže, ostaje da se nadamo ekonomski boljem proljeću, odnosno početku narednog ljeta.

Na pitanje da li je moguće i kako zaustaviti rast duga, Đurović odgovara da u kratkom roku dinamika njegovog rasta može biti dijelom ublažena pojačanom štednjom, gdje za to ima fiskalnog prostora.

Izvjesno je, ocjenjuje ona, da će biti dodatnog zaduživanja.

– Navedeni izdaci, posebno produžene subvencije, kreiraju rast budžetskog deficita. To su nedostajuća sredstva koja povećavaju budžetski deficit sa prethodno projektovanih 7,3 na 11,7 odsto. A to znači dodatno zaduživanje – kaže Đurović.

S obzirom da su nam nedostajuća sredstva za pokriće budžetskog deficita i finansiranje otplate duga u ovoj godini već bila dostigla nivo od 19 odsto BDP-a, sa produžetkom krize i subvencioniranja privrede, objašnjava profesorica, nedostajuća sredstva rastu do četvrtine projektovanog (znatno manjeg) BDP-a.

– To je veliko opterećenje na naše javne finansije. Podrazumijeva hitne i targetirane mjere fiskalne konsolidacije, posebno smanjenje mnogih planiranih javnih rashoda u ovoj i narednoj godini, kako na strani potrošnje, tako i na strani investicija – smatra Đurović.

Deficit

Svaki budžetski deficit sljedeće godine povećava javni dug, pa nema

sumnje da će dug rasti i u 2021.

– To znači da se umijeće upravljanja javnim dugom prenosi i na narednu godinu. Dakle, zadužiti se moramo, jer nam naredna dva kvartala nijesu „naklonjena“ kad je u pitanju produženje pandemije kovid-19 i njeno dejstvo na ekonomiju. A radna mjesta i egzistencija najugroženijima, kroz jača socijalna davanja – moraju se obezbijediti- ističe profesorica i naglašava da je stanje teško, ali da smo i do sada prolazili teške periode.

– Imali smo deceniju ekonomske recesije sa kraja prošlog vijeka kada je pojedinih godina bilo padova BDP-a i preko 30 odsto, kao npr. 1993. Potom ekonomska kriza 2009. Državni dug Crne Gore je 2002. bio 84 odsto. To znači da smo prolazili teške periode, te stoga, iako je i ovaj period izuzetno težak, rastuće dubine i neizvjesne dužine, smatram da ćemo se iz ove krize postepeno izvlačiti – kao država i kao društvo- poručuje profesorica i podsjeća da i dalje imamo dosta mogućnosti i međunarodnih adresa sa kojih možemo zatražiti dodatnu finansijsku podršku, uz uredno servisiranje duga.

Jak udar

Profesor Fakulteta za menadžment i ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da je udar na ekonomiju prejak, da će dug nesumnjivo rasti i da je neophodno da se donese nova strategija za upravljanje javnim dugom koja bi se rigidno sprovodila.

– Dokle god imamo ekonomski rast koji prednjači nad javnim dugom to nije problematično, jer dug servisiramo bez problema. Kada stopa javnog duga prevazilazi stopu ekonomskog rasta ili prosto rečeno kada se brže zadužujemo nego što stvaramo novu vrijednost – klizimo u prezaduženost. Tada dug može eksplozivno da raste i da ugrozi opšti napredak društva, a ne samo ekonomije. Tada govorimo o godinama izgubljenim za ekonomski rast i razvoj jer veći dio novostvorene vrijednosti odlazi na otplatu duga – objašnjava Kostić.

Zato je neophodno donijeti strategiju za upravljanje dugom i biti rigidan u njenom sprovođenju.

– Mi nijesmo zemlja koja može da se pouzda u performanse svoje ekonomije niti u njene izglede u doglednoj budućnosti, pa je to i osnovni razlog za pažljivo upravljanjem dugom koji će nesumnjivo rasti u narednom periodu, jer će konsolidaciju pratiti i dodatno zaduživanje. Osim toga udar na ekonomiju je prejak pa ne vidim kako bi se pri slobodnom ekonomskom padu (koji je na djelu) to moglo izvesti bez novog zaduživanja. Teoretski može i prodajom, ali uopšte ne vjerujem da je to opcija – kaže ovaj ekonomski analitičar.

On smatra da je dug moguće zaustaviti (bilo bi više nego opasno da nije), ali je pitanje uz koju cijenu – u kom roku i šta će biti sa pandemijom.

Procjenjujući održivost javnih finansija, Kostić kaže da su one osnovni odraz stanja u ekonomiji – kao što krvna slika odražava stanje organizma.

Održivost

– Teško da javne finansije budu održive a da pri tom u ekonomiji nije dobro. To je razlog što međunarodne finansijske institucije kao i poslovne banke tražiocima kredita traže sliku finansijskog stanja, odnosno snage koja, pored ostalog, podrazumijeva sposobnost plaćanja i finansiranja. Ukoliko su ti elementi pod znakom pitanja jasno je da i stanje ekonomije ne može biti dobro i ta činjenica umnogome kreira odnos davaoca kredita prema svakom zahtjevu. Ne treba zaboraviti da na konačan odnos kreditora utiču i izgledi ekonomije u budućnosti, kao i razlozi koji su je doveli u teško stanje. I konačno, važan je i politički interes – ističe Kostić.

U strogo formalnom smislu održivost javnih finansija se ogleda u uspostavljanju finansijske ravnoteže između javnih prihoda i rashoda. – Mnoge ekonomije nemaju usklađenost ovih kategorija pa se ipak njihove finansije ne kvalifikuju kao neodržive, bolje rečeno pitanje njihove održivosti se ni ne postavlja jer je nivo njihovog ekonomskog potencijala izuzetan. Njihovi izgledi su više nego dobri. Riječ je, naravno, o razvijenim ekonomijama, a prisutna neravnoteža se tretira kao prolazna karakteristika – ističe Kostić.

Odgovor na pitanje o održivosti javnih finansija ne može biti jednoznačan – da ili ne.

– On je uvijek u vezi sa sadašnjim društveno-ekonomskim trenutkom ali i sa onim što slijedi i može slijediti jer se radi o toku – stanju koje se mijenja, zavisno od okolnosti. Osim toga, neodrživost javnih finansija generisana domaćim ekonomskim negativnim učincima – može se „sanirati“ različitim finansijskim operacijama (što se stalno i radi). Naravno, to podrazumijeva i drugačije posljedice. Ipak, naglašavam da tekući loši učinci domaće ekonomije (sada dominantno uslovljeni pandemijom) čine javne finansije neodrživim. Ali, sadašnje stanje nije i konačno, jer predstoji prilagođavanje – u kom obliku i na koji način ostaje da vidimo – kaže ovaj ekonomski analitičar.

Đurović: Neophodna konsolidacija političkog ambijenta

Prof. dr Gordana Đurović kaže da nam je neophodna i konsolidacija političkog ambijenta kako bi ekonomija dobila prioritet.

– Za efikasno upravljanje javnim dugom, neophodno je ojačati ekonomsko upravljanje krizom i targetiranim intervencijama države. A za to nam je potrebna konsolidacija političkog ambijenta, gdje bi ekonomija dobila prioritet. Kakva je trenutno situacija, nije izvjesno kada će se stvoriti prilike za to, a nama je kao ekonomskom sistemu u krizi, svaki mjesec više nego dragocjen – upozorava Đurović.

Kostić: Napraviti strategiju za poslovanje u pandemiji

Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić kaže da još nijesmo svjesni da zlehuda neizvjesnost izazvana kovidom suštinski razara našu ekonomiju, pa se samo u naznakama njome i bavimo.

– U vrhu prioriteta Vlade trebala bi biti razrada strategije: kako poslovati u uslovima kovid krize? Ona zahtijeva stručnu elaboraciju koja bi u što kraćem roku rezultirala strategijom ekonomskog oporavka, jer što prije naučimo da poslujemo i živimo sa kovidom prije ćemo se vratiti na nasušno potreban trend ekonomskog rasta – smatra Kostić i ističe da će, ako ne budemo ekonomski u mogućnosti da se brinemo o javnom zdravlju, cijena biti mnogo veća od ove koju sada plaćamo.

Kalezić: Oporavak neće biti brz i lak

U Montenegro biznis alijansi kažu da je izvjesno da oporavak ekonomije neće biti ni brz ni lak.

– Povećanje javnog duga brine i najrazvijenije zemlje, pa i našu. Visok javni dug će ostaviti posljedice. Pandemija, koja je globalni problem, pogoršala je ranjivost naše ekonomije i zemlja se suočava sa najdubljom recesijom u posljednjem periodu, uzrokovanom prvenstveno naglim padom turizma koji čini skoro četvrtinu BDP.

Mnoge države, pa i Crna Gora, crpe svoje finansije i tako povećavaju javni dug, zbog čega sada i nastaje zabrinutost, jer je gotovo izvjesno da oporavak neće biti brz i lak – kazala je Pobjedi menadžerka MBA Bojana Kalezić.

U narednom periodu, ističe, moramo stvarati uslove za što efikasnije prilagođavanje privrednih aktivnosti u postojećoj situaciji.

– Neophodno je podržati i pomoći sektorima koji su prioritetni za razvoj ekonomije – kaže Kalezić i dodaje da projekcije koje ukazuju da će Crna Gora imati snažnu recesiju nijesu bez osnova.

– Crna Gora je zavisna od stanja u turizmu, pa nije iznenađenje toliki pad ekonomije s obzirom na sve okolnosti. Turizam je povezan i sa trgovinom, poljoprivredom… koje zbog toga sada imaju smanjene aktivnosti – ističe predstavnica MBA, ali i dodaje da bi se

stabilizacijom zdravstvene krize poboljšao i ekonomski ambijent, prvenstveno u uslugama koje zavise od međunarodne tražnje.

Izvor: Pobjeda