Povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, prema riječima Ranka Jovovića, predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, ozbiljno ugrožava konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, u poređenju sa susjednim zemljama koje imaju niže porezne stope. Iako vlada može ponuditi određene mjere podrške, poput subvencionisanih kredita i zakona o stalnim sezonskim radnicima, Jovović ističe da su sadašnji izazovi i infrastrukturni nedostaci veliki rizici za privlačenje investitora i očuvanje atraktivnosti destinacije. Kao jednu od ključnih prepreka, naglašava slabu avio-povezanost i potrebu za strateškim razvojem aerodroma: „Bez direktnih avio-konekcija i stabilnog ambijenta, Crna Gora ne može očekivati dalji rast u turističkom sektoru“, kazao je Jovović u intervjuu za Bankar.
Kako povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto može dugoročno uticati na konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, u poređenju sa zemljama regiona koje imaju niže stope PDV-a?
Povećavanjem PDV-a sa sedam na 15 odsto, koje je regulisano poslednjim izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrijednost, značajno će uticati na konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije u poređenju sa mediteranskim zemljama EU, gdje su ove stope znatno niže i samim tim konkurentnije i podsticajnije za razvoj turističkog proizvoda. Naime, zemlje prije svega regiona koje nam predstavljaju konkurenciju, a za koje možemo reći da imaju bogatiju turističku ponudu od Crne Gore, za razliku od našeg turističkog proizvoda koji se još uvijek nije definisao i pozicionirao u željenom obliku, radi podsticanja ove značajne privredne grane djelatnosti smanjile su poreska opterećenja, dok smo mi nažalost ovim izmjenama uradili suprotno. Bojim se da će vrijeme koje je pred nama pokazati da smo ovim činom znatno smanjili konkurentnost crnogorskog turizma i uveli u ozbiljnu neizvjesnost dalji razvoj najvažnije privredne djelatnosti u Crnoj Gori koja ostvaruje skoro jednu trećinu BDP-a.
Koje konkretne mjere vlada u komunikaciji sa turističkim radnicima može preduzeti kako bi ublažila negativne posljedice povećanja PDV-a na turizam, s obzirom na to da je zakon već usvojen?
Kada se govori o učinku mogućih mjera za ublažavanje negativnih posljedica povećanja PDV-a, za njihovu efikasnost u velikoj mjeri biće bitno koliko su prilagođene konkretnom kontekstu. Odnosno, da smo imali dobru komunikaciju i volju da se razmotre svi aspekti donesenih mjera, moguće je da danas ne bismo imali potrebu da razmišljamo o mjerama koje će ublažiti posljedice primjene istih.
Sada naravno treba tražiti modele koji mogu pomoći turističkoj privredi, prije svega u mjerama subvencionisanih kreditnih aranžmana za nove investicije, što skorijem uvođenju instituta stalnog sezonskog radnika, olakšicama za turističke objekte koji posluju tokom cijele godine… samo je dio onoga što bi se moglo preduzeti.
Da li smanjenje PDV-a na restoranske usluge može kompenzovati povećanje PDV-a na smještaj, ili su potrebne dodatne olakšice kako bi turistička privreda ostala konkurentna?
Smanjenje PDV-a na restoranske usluge ne može ublažiti očekivane negativne posljedice odluke da se od januara naredne godine poveća stopa PDV-a za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto. Ako znamo da u strukturi formiranja cijene u hotelskom poslovanju dominantan uticaj ima smještajni dio, jasno je da navedeno umanjenje poreskih obaveza za restoransko poslovanje sa 21 na 15 odsto će u veoma maloj mjeri ublažiti štetnost odluke o povećanju poreskih obaveza za smještaj gostiju. Takođe, treba pomenuti da umanjenje za restoranske usluge se ne odnosi na alkoholna i gazirana pića, gdje i dalje ostaje obaveza od 21 odsto, pa ovdje možemo konstatovati da će ova mjera imati veoma mali učinak na konkurentnost.
Kada govorimo o olakšicama, sada imamo situaciju pomalo paradoksalnu jer, u situaciji kada je turistička privreda u prethodnom periodu insistirala na nizu podsticajnih mjera, mi se sada nalazimo u situaciji gdje je vlada Crne Gore donijela jednu ovako tešku i izazovnu odluku koja može dovesti do nesagledivih negativnih posljedica.
Jedna od mjera koju bih posebno apostrofirao, a koju već duži vremenski period Odbor za turizam Privredne komore CG predlaže vladi Crne Gore, jeste kategorija sezonskog stalnog radnika, što je rezultiralo da smo sada u fazi nacrta zakona o stalnom sezoncu. Nadam se da će konsultacije svih aktera u ovom procesu biti brzo i efikasno završene u cilju donošenja jednog ovakvog zakona koji će sigurno unaprijediti poslovni ambijent za turističku privredu, posebno u dijelu nedostatka radne snage.
Kako povećanje PDV-a utiče na poslovne planove hotelijera i ugostitelja koji su već sklopili ugovore za narednu sezonu sa starom, nižom stopom PDV-a?
Povećanje PDV-a će izazvati veoma negativne efekte; većina hotelijera je već dogovorila prodajne pakete za narednu godinu, tako da će se sa ovom promjenom, prije svega, proizvesti značajni finansijski gubici za hotelijere. Ništa manje negativan efekat je onaj koji će se ogledati u lošoj turističkoj slici kod naših partnera i na neki način pokazati neodgovoran odnos donosioca odluka prema najznačajnijoj privrednoj grani, jer će sigurno dosta hotelijera biti prinuđeno da koriguje već definisane i dogovorene aranžmane, što će biti teško prihvaćeno i razumljivo.
Da li smatrate da će veće fiskalno opterećenje podstaći razvoj sive ekonomije u sektoru turizma i smještaja, i na koji način država može efikasno suzbiti taj problem?
Ako je suditi po primjerima drugih država koje su povećavale PDV stope, nakon takvih odluka dolazilo je do poreske evazije i sive ekonomije. Jedan od osnovnih problema koji usporava ubrzani razvoj turističke privrede u Crnoj Gori jeste upravo problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, gdje država ni do sada nije pokazala dovoljno efikasnosti u suzbijanju tih pojava. Bojim se da navedene odluke ne stvore dodatnu pojavu stvaranja ambijenta za poslovanje u neformalnom sektoru, gdje će se tražiti mogućnost da se sačuva konkurentnost i opstanak na tržištu.
Na koji način slaba avio-povezanost i zastarjela infrastruktura utiču na atraktivnost Crne Gore kao turističke destinacije, posebno u kontekstu sve većih poreza?
Duži vremenski period jedna od gorućih tema Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore i kompletne turističke privrede jeste važnost razvoja aerodromske infrastrukture u Podgorici i Tivtu, kao i konačno opredjeljenje vlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome. Međutim, svjedoci smo da još nismo sigurni da li želimo da svoje aerodrome dajemo u koncesije ili ćemo ih sami razvijati. Možemo reći da oba koncepta imaju svojih mana i prednosti, ali ovaj trenutni status u kome se nalazimo je najgori po naš turistički proizvod.
Neophodno je što prije postići što bolju povezanost sa Evropom, uz bolju saradnju sa turističkom privredom na definisanju strateških ruta. U svemu ovome ključnu ulogu bi trebalo da ima nacionalna kompanija Air Montenegro, jer direktne avio konekcije sa važnim tržištima su ključne za razvoj turizma, prevashodno uzimajući u obzir stanje saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Ono što želim da istaknem jeste da novi menadžment aerodroma Crne Gore na čelu sa gospodinom Rokom Tolićem pokazuje puno razumijevanje za potrebe turističke privrede u cilju rješavanja nagomilanih problema, i to je ono što uliva nadu da bi se u ovom segmentu mogli ostvariti pozitivni pomaci. Ali opet napominjem da je za to potrebna što skorija odluka o daljem pravcu razvoja aerodroma Crne Gore.
Da li će i u kojoj mjeri situacija s porezima i problemima s infrastrukturom uticati na odluku investitora i turističkih agencija da dalje ulažu u Crnu Goru?
Volio bih da griješim, ali mišljenja sam da će, kada je u pitanju ulaganje u turizam, donesene poreske izmjene i spora dinamika rješavanja infrastrukturnih problema dovesti neminovno do smanjenog interesovanja investitora. Povećanje stope PDV-a na smještaj, nedovoljno balansiranje stopa PDV-a na dio usluga u ugostiteljstvu, inflatorna kretanja, manjak radne snage, a samim tim i povećanje troškova rada, dodatno smanjuju konkurentnost te ograničavaju potencijal turističkog sektora za dalja ulaganja.
(Bankar.me)
