‘-Sve najave govore da ćemo imati odličnu, a vrlo vjerovatno i još jednu rekordnu sezonu, ali to ne smije da nas zavara, jer na sezonu utiču i siva ekonomija, nedostatak stručne radne snage i poteškoće kod zapošljavanje stranaca, komunalna i saobraćajna infrastruktura, avio dostupnost destinacije, i smanjenje povjerenja investitora – kazao je u intervjuu za Bankar Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG).
Jovović je podsjetio je da je Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik”, i ukazao na potrebu pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih kada je riječ o sezoncima.
U vezi finansiranja projekata u turizmu, ukazuje kako je ključna ročnost kredita, kao što u Hrvatskoj ima na primjer HABOR, nijhova razvojana banka koja daje četiri godina grejs period a rok otplate 17 godina, što je neophodno, jer je turizam nisko akumulativna grana privrede i traži dug rok otplate.
-Zimska turistička sezona, zbog neodstanka snijega, sudeći po izjavama turističkih poslenika je propala. Kako gledate na takav nezavidan rasplet, i šta može da se uradi do naredne zime, da se ne ponovi ista situacija?
-Ako posmatramo ukupne pokazatelje koji prate realizaciju zimske sezone 2023/2024, ne smijemo zaboraviti na veliki broj gostiju koji je posjetio naša primorska mjesta tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Najposjećenija je bila Budva, ali i ostali gradovi na primorju su bilježili odličnu posjećenost i boravak više gostiju u poređenju sa prethodnom godinom, Međutim, zimska turistička sezona u ski centrima ove godine praktično nije ni postojala, a zimski centri i turistička privreda su pretrpjeli velike štete nastale usljed vanrednih okolnosti zbog vremenskih prilika tj nedostataka snježnih padavina.
Na skijalištima nije zabilježen ni jedan skijaški dan, što je nezabilježen slučaj. Velika sredstva koja su uložena za pripremu zimske sezone koja nije ni započela, ugrožavaju tekuće poslovanje skijališta. Upitna je i priprema ljetnje sezone na sjeveru Crne Gore, koju privrednici teško mogu da finansiraju iz sopstvenih prihoda. U ovom periodu bi trebalo raditi na organizovanju sastanaka u vezi sa pripremom sljedeće zimske sezone i preuzeti mjere sa ciljem pronalaženja rješenja u vezi sa vještačkim osnježavanjem.
Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore koja je održana 15. marta upućen je apel Vladi i resornom ministarstvu da pronađe način, kako bi se skijalištima djelimično nadoknadili gubitci i ublažile posljedice nedostatka snježnih padavina.
-Uoči ljetnje sezone, situacija je bila još neizvjesnija, zbog neregulisanih odnosa gazdovanja plažama. Saopšteni su zahtjevi turističke privrede da se tenderi za zakup plaza odlože, ugovori aneksiraju i sezona krene valjano pripremjena. Koji su pomaci u tom pravcu?
Opredjeljenje Vlade je da kupališta 1. maja budu spremna za sezonu i Ministarstvo prostornog planiranja I državne imovine će pristupiti revidiranju ugovora uz novi cjenovnik do kraja kupališne sezone sa sa aktuelnim zakupcima koji su uložili značajna sredstva u njihovo uređenje u skladu sa najvišim standardima i infrastrukturno opremanje.
Planirani tender za davanje kupališta u zakup biće odložen za treći kvartal, saopštili su predstavnici resornih ministarstava na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore koja je održana 15. marta na temu pripreme predstojeće ljetnje sezone. Ovim su uvaženi zahtjevi turističke privrede koja je preko Privredne komore poručila da kašnjenje u pripremi tendera za davanje kupališta u zakup može ugroziti odvijanje predstojeće turističke sezone zbog nepripremljenosti plaža koje su prepoznati brend Crne Gore.
-Generalno, šta očekujete od ljetnje turističke sezone, i vidite li da su turistički poslenici spremni za nju?
Sve najave govore da ćemo imati odličnu, a vrlo vjerovatno i još jednu rekordnu sezonu ali to ne smije da nas zavara. Iako je turistička privreda spremna, brojni turistički poslenici ukazuju da na uspješnost turističke sezone posebno utiču: siva ekonomija, nedostatak stručne radne snage i poteškoće kod zapošljavanje stranaca, komunalna i saobraćajna infrastruktura, avio dostupnost destinacije, smanjenje povjerenja investitora…
Ukupni prihodi od turizma u 2023. godini, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznose 1,515 milijardi eura i veći su za 44% u odnosu na 2022. godinu, odnosno veći za 38% u odnosu na 2019. godinu. Svi navedeni pokazatelji jasno ukazuju na veliki značaj turizma za crnogorsku ekonomiju. Po prihodima od turizma 2023. je rekordna godina. Treba imati u vidu da su prihodi ostvareni kroz povećanje cijena na valu inflacije. Stopa zauzetosti hotela se kreće u rasponu od 26,3% u novembru do 78,9% u avgustu. što ukazuje na visoku sezonalnost i da u Crnoj Gori egzistira model masovnog ljetnog turizma po višim cijenama, ali sa nešto manjom zaradom jer su troškovi poslovanja veći. Investiranje je otežano jer su kamatne stope više, a neizvjesnost je visoka na kratki i srednji rok.
Krediti za turizam da budu dugoročni, sa adekvatnim grejs periodom
-Kada je riječ o pripremi sezone, ali i investiranju u turizam, da li ste zadovoljni podrškom banaka? Šta nedostaje, i šta biste predložili bankarskom sektoru?
Ne možemo reći da nijesmo zadovoljni podrškom koja se daje privredi, ali to u svakom slučaju može da bude na još većem nivou. Ključna je ročnost kredita kao što u Hrvatskoj imamo primjer HABOR, nijhova razvojana banka daje 4 godina grejs period a rok otplate 17 godina. Turizam je nisko akumulativna grana privrede i trazi dug rok otplate. Takođe, i subvencionisanje dijela kamata kod tuističkih kredita je već odavno praksa u Hrvatskoj. Znamo za primjere gdje se od strane države i lokalne samouprave szbvencioniše i do 70 % kamate kod tih kreditnih aranžmana.
-Više inicijativa iz resora Ministarstva ekonomskog razvoja je najavljeno, kao i izmjena regulative, od one o ukidanju neradne nedjelje tokom sezone, do ograničavanja marži cijena namirnica. Da li ste konsultovani o ovim pitanjima kao Uduženje u PKCG, i kakav vam je stav u vezi najvljenih izmjena?
Pitanje radne nedelje je veoma važno za zemlju u kojoj se trećina prihoda BDP-a ostvaruje od turizma i koja želi da poveća kvalitet turističke destinacije i zadovoljstvo gostiju. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore će iskazati svoj stav kada dobijemo na mišljenje predlog Izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjem tržištu.
-Često iz redova ugostitelja dolaze prigovori o nedostatku kvalifikovane radne snage, a svjedoci smo sve većeg broja naših ugostiteljskih radnika koji odlaze da sezonski rade, npr. u Hrvatsku i druge države. Gdje vidite rješenje, i kako zadržati domaću, visoko kvalifikovanu radnu snagu tokom sezone?
Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavljao bi veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno da se sprovede više mjera za pojednostavljenje registracije sezonskih radnika u Crnoj Gori, koje bi uticale na suzbijanje sive ekonomije
Takođe, potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja provremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone, Neophodno je pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.
Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.
Predlozi za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa odnose se na: unaprjeđenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja.
Uvesti kategoriju “stalni sezonski radnik”
Turizam je kod nas i dalje izrazito sezonalna djelatnost, pa izvjestan broj potencijalnih zaposlenih destimuliše činjenica da ne mogu imati posao i primanja tokom čitave godine Da bi se ublažio ovaj problem, Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik”. Na ovaj način bi motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest (6) mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu (minimum 6 mjeseci). Navedno rješenje bi značajno podstaklo mlade da se školuju za poslove u turizmu, ali i nezaposlena lica da se prekvalifikuju za turistička zanimanja, a poslodavcima bi olakšalo akviziciju sezonske radne snage.
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva već duži period ukazuje na izazove sa kojima se njeno članstvo susrijeće kada je u pitanju angažovanje sezonske radne snage, a posebno u sektoru turizma. To nas je vodilo i ka implementaciji određenih aktivnosti kroz projekte finansirane od međunarodnih donatora.
Projekat partnerstva sa GIZ-om
Privredna komora u partnerstvu sa Ministarstvom turizma, ekologoje, održivog razvoja i razvoja sjevera imlementira projekat „Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi”, koji je finansiran od strane GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju). Kroz ovaj projekat predložen je reformski model koji se zasniva na primjerima najboljih praksi iz zemalja regiona i šire, prilagođavanju zakonskog okvira kako bi se stvorili uslovi za fleksibilnije angažovanje sezonske radne snage, te unapređenju informacionog sistema, odnosno razvoju elektronskog web portala koji će omogućiti objedinjenu elektronsku prijavu sezonskih radnika po principu prijave na jednom mjestu i koji će služiti kao sredstvo za komunikaciju između institucija i podnosioca zahtjeva, odnosno poboljšanju efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u ovom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa.
(bankar.me)
