Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije ne može da precizira kada će tačno Crna Gora, odnosno domaće kompanije biti u prilici da PayPal sistem plaćanj a koriste za naplatu svojih roba i usluga, ali postoji stalna komunikacija sa ovom poznatom kompanijom kako bi se taj proces ubrzao kazala je Pobjedi Bojana Bajić, načelnica Odjeljenja za elektronske registre u Ministarstvu.
Za sada je korišćenje PayPal sistema jednosmerno; građani i firme iz Crne Gore u svijetu elektronske trgovine ne mogu da se pozicioniraju kao neko ko prodaje i može da primi uplate posredstvom PayPal sistema.
Politika kompanije
– PayPal je privatna kompanija, profitno orjentisana i kao takva ima svoja pravila poslovanja. Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije je intenzivno radilo na uključenju Crne Gore u PayPal sistem plaćanja i na osnovu toga Crna Gora je 18. juna prošle godine uključena u ovaj globalni sistem.
Praksa ove kompanije je da u prvom periodu korišćenja ovog servisa omogući samo funkciju ,,send“, odnosno da omogući plaćanje. Očekujemo u narednom periodu da se ova funkcionalnost proširi na funkciju ,,receive“, dakle da se omogući crnogorskim kompanijama da koriste ovaj servis za naplatu svojih roba i usluga. Imajući u vidu da je ovo privatna kompanija, nijesmo u
mogućnosti da preciziramo datum kada će ova funkcionalnost biti omogućena u Crnoj Gori, ali u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima kompanije PayPal nastojimo da ubrzamo taj proces precizirala je Bajić.
Olakšice
Prema njenim riječima, uključivanje u PayPal sistem je u velikoj mjeri olakšalo internet trgovinu iz razloga bezbjednosti, jer je poznato da je PayPal sistem najbezbjedniji sistem plaćanja na internetu.
– Procenat broja građana, prema istraživanju MONSTAT-a, koji koriste internet i kupuju, odnosno naručuju robu putem interneta je porastao sa 12 odsto u 2013. godini na 19 u 2014. godini, što implicira zaključak da je uvođenje PayPal sistema uticalo i na povećanje obima trgovine navela je Bajić.
Kako ističe, vrlo je važno da se povećanje obima trgovine odvija sigurnim kanalima.
– U tom kontekstu osnovna preporuka pri kupovini preko interneta je kupovati kod provjerenih onlajn prodavnica, ispitati obavezno da li sajt preko kojeg se kupuje koristi SSL sertifikat i da li je validan. Ovo nije garancija validnosti onlajn prodavnice, ali je prvi korak na kojem je moguće otkriti moguću prevaru. Prije kupovine preporuka je potražiti ocjene prethodnih kupaca koje se odnose na tu prodavnicu. Kao sredstva plaćanja treba koristiti isključivo debitne kartice ili PayPal sistem plaćanja. Odnosno, izbjegavati uplaćivanje novca direktno na devizne račune ili preko Western Uniona i sličnih servisa kaže Bajić.
Ona je pojasnila da tokom implementacije PayPal sistema plaćanja ili za korišćenje procesora kreditnih kartica, kompanija mora da ispuni niz bezbjednosnih uslova, što je obično svrstava u red validnih kompanija.
Preporuka
Treba otvoriti posebnu particiju na tekućem računu koja će biti povezana sa debitnom karticom koja se koristi za plaćanje na internetu. Na ovu particiju prebacuje se onoliko novca koliko je potrebno da se trgovina obavi. Na taj način se smanjuje mogućnost da neko pokuša preuzeti više novca od onoga koliko košta proizvod ili da naknadno skine novac s kartice. Karticu kojom se trguje preko interneta je poželjno povezati sa PayPal nalogom, jer se na taj način pravi dobar mehanizam zaštite. Prvo na kartici se nalazi samo onoliko novca koliko je potrebno za trgovinu, drugo PayPal ima mehanizam povraćaja sredstava i na taj način štiti klijente – kaže Bajić.
Mogućnosti
Oblast elektronske trgovine regulisana je setom zakonskih normi, a krovni akt je Zakon o elektronskoj trgovini koji je u potpunosti usklađen s Direktivom 2000/31 Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije o pojedinim pravnim aspektima usluga informatičkog društva, posebno elektronske trgovine na unutrašnjem tržištu navodi Bajić.
Uređenost ove oblasti je od velikog značaja jer, kako je istakla, razvoj elektronske trgovine u okviru informatičkog društva nudi značajne mogućnosti zapošljavanja.
– Posebno zapošljavanja u malim i srednjim preduzećima podstiče privredni rast i ulaganja u inovacije, a takođe može da poboljša konkurentnost industrije, uz obavezan kvalitetan pristup internetukazala je Bajić.
Prijave incidenata i nelegalnih sadržaja
– Jedan od najvećih izazova kod elektronskog poslovanja su prijetnje u sajber prostoru, odnosno oblast sajber bezbjednosti. U okviru Ministarstva funkcioniše Direkcija za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu koja uspješno realizuje aktivnosti čiji je cilj koordinacija i rješavanje incidenata koje prijave korisnici.
Izrađen je novi web portal i dodatno unaprijeđen sistem za prijavu incidenata, objavljivanje vijesti i savjeta za bezbjedno korišćenje interneta www.cirt.me na kojem građani mogu da prijave svaku neregularnost, sumnjivu situaciju, odnosno zloupotrebu u sajber prostoru – istakla je Bojana Bajić.
