Zemlje srednje i istočne Evrope su “vjerovatno već pretrpjele” većinu ekonomskih udara izazvanih ratom u Ukrajini, ustvrdio je nedavno Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) uz očekivanje da će se donekle povećati rast u regionu, a do kraja godine donekle obuzdati i inflacija.
No, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka biće prisiljene na teške odluke u 2023. zbog globalnih i regionalnih neizvjesnosti, piše Deutsche Welle. Centralne banke tih zemalja ponadale su se početkom 2023. da inflacija jenjava i kako se nešto može opet činiti eskontnim stopama.
No, za njih je još važnije kako se partneri iz zapadne EU nose s porastom cijena i visokim kamatama jer oko 80 posto svoje spoljne trgovine one čine s ostatkom EU-a, pa vrijedi važi – kad Njemačka (i druge velike članice kinu), one liježu u krevet od upale pluća.
Udaru još nije kraj
Stoga britanska savjetnička kompanija Capital Economics procjenjuje kako inflaciji – i poskupljenjima u tim zemljama još nije došao kraj: ona će sa sadašnjih oko 15 posto porasti na oko 20% u drugom i trećem kvartalu godine prije nego što bi mogla početi da pada.
Veliko je pitanje kako će vlade i centralne banke tih zemalja uspjeti da balansiraju između izbjegavanja recesije i podsticanja rasta s jedne, te izbjegavanja inflacije, s druge strane. Svaka među njima, ima specifične probleme.
Poljska je lani rasla 4,9 posto, za mnoge stručnjake odlično u poređenju sa zapadnom Evropom. Procjene za 2023. su skromnije; holandsla banka ING procjenjuje tek 1 posto, a Međunarodni monetarni fond jedva 0,3 posto.
Slabije perspektive rasta posljedica su usporavanje eurozone i pada domaće potrošnje zbog inflacije. Capital Economics ističe da “izgleda da se poljske ekonomija drži mnogo bolje” nego mađarska i češka, no da će inflacija, visina kamatnih stopa i manja globalna potražnja vjerovatno ograničavati rast.
Poljska se od prošlog februara uglavnom uspjela osloboditi od ruskog gasa i nafte, ali svjetska cijena energenata ostaje ključno pitanje koje zavisi od zbivanjia u Ukrajini i pandemiji u Kini, piše DW. Prazninu u poljskom budžetu ostaviće odluka EU o zamrzavanju podrške zbog pravosudne reforme koja će se popuniti pozajmicama ili većim porezima, kontroverznim potezom uoči izbora.
Ključna će biti monetarna politika pred kojom je teška dilema – inflacija ili rast. Češka je lani i formalno ušla u recesiju, a centralna banka prognozira tek 2,2 posto rasta.
Inflacija je krajem godine premašila 16 posto, a uprkos najavi vlade o ograničenju cijena energenata, obuzdavanje inflacije se očekuje tek iduće godine. Tamošnja centralna banka inflaciju pravda cijenama hrane i energenata, posebno velikom zavisnošću od ruskih energenata.
Između dvije vatre
U isto vrijeme, Mađarska je prošlogodišnji rast mogla zahvaliti domaćoj potrošnji i niskoj nezaposlenosti, no stručnjaci procjenjuju da će BDP bitno usporiti, ING banka računa tek s 0,7 posto. Problemi s energentima zbog strukturnih problema, koje otežava rat u Ukrajini, pogurali su posljednje brojke o inflaciji na 24,5 posto. Rast cijena ostaće visok cijelu 2023., prema ING-u 18,5 posto.
Slovačka je “između dvije vatre”; trpjela je gubitke od početka rata, no treći kvartal popravio je sliku. EK predviđa 0,5 posto rasta, iako je tamošnja centralna banka nešto optimističnija s jedan posto.
Kao članica eurozone Slovačka ima bitno manje instrumenata protiv inflacije pa se očekuje inflacija od 13,9 posto. Slovačkoj je, kao i ostalima, najveći izazov naći ravnotežu između podsticaja rasta i obuzdavanja inflacije. Za razmjerno malenu zemlju između bogatih susjeda na zapadu i žestokog rata na istoku, za to će joj trebati mnogo izdržljivosti i snalažljivosti, zaključuje DW.
