Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks potonuo 12 posto, što je njegov najveći dnevni pad od ′Crnog ponedjeljka′ 1987. godine jer ulagači strahuju od velikih ekonomskih šteta, uprkos nizu mjera američkih vlasti kako bi zauzdale širenje koronavirusa.
Dow Jones strmoglavio se 2.997 bodova ili 12,93 posto, na 20.188 bodova, dok je S&P 500 potonuo 11,98 posto, na 2.386 bodova, a Nasdaq indeks 12,32 posto, na 6.904 boda.
Pad S&P 500 indeksa od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 2.690 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica, treći je po veličini dnevni pad u istoriji, odmah iza kraha na ′Crni ponedjeljak′ 1987. godine i berzanskog sloma 1929. godine.
Hitne mjere prestrašile ulagače
Juče je, nedugo nakon otvaranja Wall Streeta, trgovanje bilo privremeno obustavljeno jer je S&P 500 pao više od 7 posto, kada se automatski aktivira obustava kako bi se ulagači pribrali.
No, to nije zaustavilo rasprodaju, pa su indeksi kasnije nastavili silaznom putanjom.
“Strah je eksplodirao. Tržišta plaše hitne pojačane mjere centralnih banaka i ubrizgavanje dodatnih milijardi dolara likvidnosti”, kaže Peter Cardillo, ekonomista u kompniji Spartan Capital Securitiesu.
Pad S&P 500 indeksa na najniže nivoe od decembra 2018. godine uslijedio je nakon što je u nedjelju američka centralna banka ponovno, već drugi put u desetak dana, smanjila ključnu kamatnu stopu, i to za puni postotni bod, u raspon od nula do 0,25 posto.
Kako je to već drugi drastični rez kamata prije redovne sjednice Feda ove nedjelje, ulagači se plaše da je ekonomska situacija lošija nego što se na tržištima procjenjuje.
