Iako centralna banka u Japanu usvaja politiku negativnih kamatnih stopa, a Evropska centralna banka namjerava da ih spusti još niže u negativnu teritoriju narednog mjeseca, sve to je vrlo malo uticalo na slabljenje jena i eura u odnosu na dolar posljednjih sedmica.
Dolarov indeks, koji meri vrijednost američke u odnosu na drugih šest vodećih valuta, završio je sinoć na četvoromjesečnom minimumu, povećavajući pad od 2. decembra prošle godine na 4,5%.
Sve manja očekivanja da će FED povećati ključne kamatne stope pojačavaju snagu jena i eura i smanjuju razliku između kamatnih stopa u SAD i ostalih zemalja (Inače tu razliku – IRD, interest rate differential – trgovci koriste na tržištima kapitala kada određuju buduću vrijednost deviznog kursa). Drugi faktor, mnogo uticajniji od kamatnih stopa je veliki suficit kojim upravljaju i Japan i Eurozona. Pošto je u oba slučaja izvoz znatno veći od uvoza, ovo vrlo povoljno utiče na njihove valute.
Jači pokretač ekonomije i bolji pokazatelj
Richard Grace, glavni strateg u CBA smatra da ovi faktori objašnjavaju zašto politika negativnih kamatnih stopa u BPJ i ECB nije oslabila jen i euro.
„Eurozona, Švajcarska, Japan i Švedska imaju negativnu politiku kamatnih stopa. Ipak, devizni kursevi u ovim zemljama su jači nego u periodu neposredno pred snižavanje kamatnih stopa“, napisao je Grace u bilješci klijentima.
Glavni razlog je taj što je neto iznos na računu ovih zemalja, durogočno gledano, jači pokretač od razlika između kamatnih stopa. Ovdje Grace misli na pozitivnu razliku između prihoda i investicija.
Kada je ova razlika pozivna, eliminiše se potreba za privlačenje kapitala sa offshore tržišta. Ovo generalno znači da su kamatne stope niže od onih u drugim ekonomijama.
Grace smatra da ove zemlje koriste politiku negativnih kamatnih stopa da bi podstakle povećanje investicija i inflaciju korišćenjem domaćeg suficita, bez potrebe da se vrši pritisak na njihove valute.
“Kada BDP raste a inflacija je niska, centralne banke mogu da snize kamatne stope u negativnu teritoriju kako bi stimulisale ulaganja i lokalnu inflaciju”, kaže Grace.
Tipično, centralne banke snižavaju kamatne stope da bi postigle inflatorne ciljeve, a ne zato što žele da započnu rat valuta. U zemljama gdje su kamatne stope već niske, a neto iznos na računu pozitivan, dodatno snižavanje kamatnih stopa može da izazove samo “inicijalni šok”, ali u suštini je pritisak na devizni kurs vrlo privremen, zaključuje ovaj analitičar.
GdeInvestirati
