Evropska unija (EU), Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države (SAD) obećale su desetine milijardi dolara za rekonstruciju Ukrajine od ruske agresije, ali su najavljena sredstva tek dio procijenjenih potreba Ukrajine.
Kako nova razaranja povećavaju već ogromnu cijenu obnove, tako se intenzivira debata o tome da se zamrznuta ruska imovina na Zapadu iskoristi za finansiranje popravke štete koje su nanijele ruske snage, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Sredstva koja su SAD i evropske zemlje najavile na dvodnevnom skupu u Londonu za oporavak od razornih posljedica ruske invazije, tek su mali dio od 411 milijardi dolara koliko je Svjetska banka procijenila da će biti potrebno za obnovu Ukrajine, ukazuje Vašington post.
Evropska unija će obezbijediti 50 milijardi eura pomoći za period od 2024. do 2027. godine, rekla je 21. juna predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
SAD će obezbijediti dodatne 1,3 milijarde dolara u bliskoj budućnosti, rekao je državni sekretar Entoni Blinken, čime će američka pomoć Kijevu od početka ruske invazije doći do 64,3 milijarde dolara.
Velika Britanija je saopštila da će obezbijediti garancije za kredite Svjetske banke u vrijednosti od tri milijarde dolara za pomoć u obnovi.
Blinken je na konferenciju stigao iz Kine gdje je pozdravio angažovanje Pekinga na okončanju rata u Ukrajini, što je, kako piše Vašington post, pokrenulo spekulacije da će Kina imati neku ulogu u rekonstrukciji Ukrajine, s obzirom na njen ogroman kapacitet da finansira i sprovodi infrastrukturne projekte.
Kina je već učestvovala u izgradnji djelova metroa u Kijevu i podržala je infrastrukturne projekte širom svijeta. Međutim, SAD i evropske zemlje vide Kinu kao ekonomskog i bezbjednosnog konkurenta i brinu da njeni infrastrukturni projekti u svijetu idu na štetu suvereniteta zemalja u kojima se izvode.
Obnova Ukrajine je herkulovski zadatak, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je Maršalov plan koji je pomogao u obnovi zapadne Evrope poslije Drugog svjetskog rata, bio znatno manji od potreba Ukrajine.
Maršalov plan s paketom zajmova i grantova vrijedio je 13,3 milijarde dolara, što je danas, kada se prilagodi inflaciji, oko 170 milijardi dolara, dok je Svjetska banka procijenila da će za obnovu Ukrajine biti potrebno više od 400 milijardi dolara.
Potrebe Ukrajine idu od obnove više od 300 uništenih mostova, do deminiranja i suočavanja sa milionima tona industrijskog otpada nastalog ruskim bombardovanjem.
Pri tome, ističe Politiko, obim potrebne pomoći za rekonstrukciju se stalno mijenja.
U procjeni Svjetske banke, na primjer, nije uračunata šteta od uništavanja brane Nova Kahovka ranije ovog mjeseca.
Rast troškova rekonstrukcije Ukrajine pokrenuo je debatu među američkim i evropskim zvaničnicima, pravnim i drugim stručnjacima o korišćenju zamrznute ruske imovine za plaćanje cijene obnove, piše Njujork tajms.
Korišćenje ruske imovine, zamrznute u zapadnim zemljama pošto je Moskva pokrenula invaziju, bila je značajna, ali i, kako navodi list, problematična tema skupa u Londonu.
Velika Britanija i EU istražuju pravne mehanizme za preusmjeravanje zamrznute ruske imovine u Ukrajinu. Procjenjuje se da na globalnom nivou ova javna i privatna ruska imovina vrijedi najmanje 300 milijardi dolara, što je značajan dio ukupnih procijenjenih troškova rekonstrukcije.
S druge strane, dok malo pravnih stručnjaka dovodi u pitanje pravo zemalja da zamrznu stranu imovinu, neki upozoravaju da bi konfiskovanje velike količine ruskih sredstava moglo da stvori problematičan pravni presedan i da naruši povjerenje u finansijska tržišta.
Pitanje je osjetljivo, ukazuje Njujork tajms. Evropska centralna banka je privatno upozorila Brisel da bi konfiskacija ruskih sredstava ili davanje Ukrajini kamate zarađene na tim računima moglo da potkopa povjerenje u euro i da uzdrma finansijsku stabilnost.
Ako bi SAD uradile tako nešto, pojedini stručnjaci kažu da bi to uznemirilo zemlje koje drže velike devizne rezerve u dolarima. Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorila je da postoje “značajne pravne prepreke” za takvu mjeru.
Velika Britanija, koja je zamrznula rusku imovinu u vrijednosti od oko 23 milijarde dolara i uvela sankcije za 1.550 pojedinaca, ove nedjelje je najavila zakon koji će omogućiti da sankcije budu na snazi sve dok Rusija ne isplati reparacije Ukrajini.
Za korišćenje zamrznute ruske imovine za finansiranje obnove Ukrajine već postoji presedan. Poslije invazije Iraka na Kuvajt 1990. godine, Francuska, Velika Britanija i SAD prebacile su zamrznuta iračka državna sredstva na međunarodni račun za plaćanje kompenzacije, ukazali su u časopisu Forin afers bivši ministar finansija SAD i profesor ekonomije na Harvardu Lorens Samers, bivši predsjednik Svjetske banke Robert Zelik i profesor istorije na Stenfordu Filip Zelikov.
Oni navode da bi ambiciozni program oporavka koji podsjeća na Maršalov plan održao Ukrajinu, učinio Evropu bezbjednijom, pomogao budućnosti okolnih regiona i revitalizovao sam evropski projekat.
Zapadne zemlje treba da se pripreme da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za finansiranje rekonstrukcije Ukrajine, navode Samers, Zelik i Zelikov, ukazujući da je Generalna skupština UN već usvojila međunarodni mehanizam za kompenzaciju Ukrajini za štetu i gubitke pretrpljene tokom rata.
Na ovaj ili onaj način, vlada ruskog predsjednika Vladimira Putina, a ne zapadni poreski obveznici, trebalo bi da snosi većinu troškova rekonstrukcije Ukrajine, naveli su oni, uz ocjenu da bi prebacivanje zamrznutih ruskih rezervi u Ukrajinu bilo moralno ispravno, strateški mudro i politički svrsishodno.
U uobičajenim okolnostima, Rusija bi mogla da traži kompenzaciju za takve mjere, ali prema međunarodnom pravu, dodaju Samers, Zelik i Zelikov, Moskva nema pravo na kompenzaciju ako je kontramjera proporcionalna i izazvana ozbiljnim kršenjem normi međunarodnog prava, a Međunarodni sud pravde i Ujedinjene nacije su već potvrdili da je Rusija počinila takvo kršenje.
(Beta/Vijesti)
