Svjetska banka (SB) procijenila je da će crnogorska ekonomija imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana u ovoj godini uglavnom zbog velike zavisnosti od turizma, kao i da će inače visok nivo javnog duga dostići vrhunac od 98 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u idućoj godini, a da bi izgradnja druge dionice auto-puta bila veliki rizik za njegovu održivost.
SB upozorava da je servisiranje javnog duga veliko opterećenje za crnogorske finansije i računaju da će u naredne dvije godine trebati oko 745 miliona za njegovo servisiranje, što je 15 odsto BDP-a.
Oporavak ekonomije zavisiće od turizma, ali je pandemija koronavirusa veliki rizik, jer ako je bude i na ljeto naredne godine opet će imati negativne posljedice na turističku sezonu. Završetak prve dionice auto-puta SB prognozira za 2022. godinu.
Ovo su ocjene Svjetske banke u redovnom ekonomskom izvještaju za zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija).
Novi rok za završetak prve dionice auto-puta nije ugovoren, osim najave iz Vlade da se očekuje da posao bude gotov do sredine iduće godine.
SB je početkom oktobra objavila prognozu o padu crnogorske ekonomije od 12,4 odsto, kao i da će javni dug iznositi 93 odsto BDP-a na kraju godine. U junskim prognozama za ovu godinu predviđala je pad crnogorskog BDP-a od 6,8 odsto, koliko i Vlada. Nedavna procjena MMF-a je pad BDP-a Crne Gore od 12 odsto.
Pik duga, pa povratak na 93%
Svjetska banka ukazuje da je kriza skrenula Crnu Goru sa puta smanjenja duga i donijela je u prvi plan pitanje njegove održivosti, s obzirom na veće troškove za njegovo održavanje.
“Očekuje se da nivo javnog duga dosegne svoj pik u 2021. godini na 98 odsto BDP-a, a zatim će se povući na 93 procenta. Pažljivo upravljanje dugom i zaoštren fiskalni stav biće potrebni da se Crna Gora postavi u formu i ubrza putanju smanjenja javnog duga. Očekivani završetak dionice auto-puta bi trebalo da podstakne rast drugih investicija. S obzirom na globalnu recesiju i rizike u 2021. i 2022. godini trebaće oko 745 miliona za amortizaciju javnog duga. Nastavak drugog dijela auto-puta predstavlja rizik za održivost javnog duga”, ocjena je SB.U izvještaju se navodi da se sprovođenjem trenutnih politika očekuje pad fiskalnog deficita u narednoj godini na 5,2 odsto BDP-a i u 2022. na 1,6 % BDP-a.
Najavljene reforme za brži oporavak
SB ocjenjuje da ekonomske reforme koje najavljuje nova Vlada mogu dati pozitivan zamah za brži ekonomski razvoj.
Podsjećaju da je snažan drugi talas pandemije imao za posljedicu najgore zabilježenu turističku sezonu.
“Kao posljedica krize, ionako visok javni dug će dostići novi vrhunac, što zahtijeva čvrsto fiskalno upravljanje i upravljanje dugom u narednim godinama. Uz pretpostavku da će se pandemija ograničiti do ljeta 2021. godine, prognozira se snažan rast ekonomije u narednoj godini. Neizvjesnost kretanja je velika, a Crna Gora se suočava sa spoljašnjim i fiskalnim rizikom. Izgledi će u velikoj mjeri zavisiti od kretanja pandemije koronavirusa. Pod pretpostavkom da će negativna kretanja biti ograničena na zimu i proljeće, očekuje se da će se crnogorska ekonomija oporaviti u 2021. godini i da će ostvariti rast od 6,9 odsto, zahvaljujući oporavku turizma. Očekuje se da će se turizam u narednoj godini oporaviti do 80 odsto, a u 2022. 95 odsto nivoa iz 2019. godine. Rast tih prihoda bi podržao izvoz i rast potrošnje”, navodi SB u izvještaju.
Preporuke
SB je istakla da Crna Gora mora postati otpornija na šokove, a da bi se to postiglo mora se raditi na rješavanju unutrašnjih i spoljnih disbalansa.
“Trenutne neefikasnosti u javnoj potrošnji ostavljaju prostora za troškove prilagođavanja, što bi moglo ubrzati smanjenje duga. Na primjer, kroz ubrzanje reforme javne uprave, jačanje menadžmenta u javnom sektoru i kontinuiranoj reformi sistema javnih nabavki. Uz to, u srednjoročnom periodu penzioni zakon treba prilagoditi fiskalnim kapacitetima i na taj način učiniti penzioni sistem održivim. Dodatno, za odgovorno upravljanje javnim finansijama su važne nezavisne institucije, poput Agencije za zaštitu konkurencije i Agencije za sprečavanje korupcije, nezavisno i efikasno sudstvo…”, stav je SB.
Ta međunarodna organizacija poručuje da će intenziviranje napora na jačanju vladavine prava i efikasnosti javnih servisa doprinijeti smanjenju fiskalne ranjivosti i da Crna Gora bude otpornija na buduće šokove.
Bolje upravljati potrošnjom
Šef kancelarije SB za Crnu Goru i BiH Emanuel Salins kazao je da je od ključnog značaja da Crna Gora u srednjoročnom periodu zadrži čvrst trend smanjenja duga i ostane na reformskom putu da bi se održala makroekonomska stabilnost i omogućio snažan i održiv oporavak.
“Pandemija je izložila Crnu Goru ključnim osjetljivostima, pa je rješavanje mnogih od njih postalo urgentno.To uključuje pažljivo fiskalno upravljanje kroz povećanje efikasnosti javne potrošnje, omogućavanje jednakih uslova za poslovanje privatnog sektora čime će se pojačati preduzetništvo, inovacije i široko zasnovan rast, kao i jačanje institucija uz povećanje njihove odgovornosti“, ocijenio je Salinas.
Samo da virus ne zatalasa na ljeto
“Trajanje pandemije i brzina sa kojom vakcina postaje široko dostupna odrediće brzinu oporavka. S obzirom na zavisnost od regionalnih i ekonomija EU, jedan od glavnih rizika je slabiji od očekivanog oporavak u zemljama ZB. Najzabrinjavajuće je mogućnost da novi kovid-19 zatalasa ljeto 2021. i dovede do ograničenja putovanja. To će zemlju opet koštati većine turističke sezone”, naglašeno je u izvještaju.
