Japanska privreda pala je u trećem tromjesečju 1,2 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je ponajviše posljedica prirodnih katastrofa koje su poremetile izvoz i izazvale pad potrošnje.

Prema izvještaju japanske vlade, bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom je tromjesečju pao više u odnosu na očekivanja analitičara u anketi Rojtersa od jedan odsto. To predstavlja oštri zaokret, s obzirom na to da je u prethodnom kvartalu privredni rast porastao za tri odsto na godišnjem nivou.

U odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo za 0,8 odsto na kvartalnoj razini, u trećem je tromjesečju japanski BDP skliznuo za 0,3 odsto.

To je, kažu analitičari, ponajviše posljedica prirodnih katastrofa tokom ljeta, uključujući snažan potres na sjeveru Japana, velike poplave na zapadu i razorni uragan zbog čega su privremeno bili zatvoreni neki aerodromi.

U proteklom tromjesečju izvoz je pao za 1,8 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je najveći pad u posljednje tri godine.

Lična potrošnja, koja čini gotovo 60 odsto BDP-a, oslabila je u proteklom tromjesečju 0,1 odsto.

Kapitalne investicije pale su, pak, za 0,2 odsto, prvi put nakon dvije godine, što je posljedica smanjene potrošnje na građevinsku opremu.

Rast trgovinskih tenzija i jačanje protekcionizma mogli bi ubuduće potisnuti rast ekonomije, a trgovinski rat između SAD i Kine mogao bi znatno uticati na Japan, s obzirom na njegovu veliku ulogu u globalnom nabavnom lancu.

Japanska ekonomija, treća po veličini u svijetu, gotovo neprestano raste od 2012. godine, zahvaljujući podsticajnim fiskalnim mjerama vlade Šinza Abea i ekspanzivnoj monetarnoj politici japanske središnje banke.

Nizom mjera japanske vlasti podstiču rast ekonomije kako bi spriječile novu stagnaciju i deflaciju, koje su godinama mučile japansku ekonomiju.

Od globalne finansijske krize 2008. godine japanska ekonomija je čak četiri puta zaronila u recesiju, ali brzo se i oporavila.