“Mnogi su izazovi, a možemo početi od tranzicije. Evidentan je trend migracija. Cijela naša regija je okrenuta ka Evropskoj Uniji. Veliki postotak odlazi u zapadne zemlje u potrazi za boljim platama. Ne samo visokoškolovani kadar, nego i radnici. Ovdje se osjeća veći jaz između radnika i intelektualca nego u zemljama zapadne Evrope. Osjeća se nedostatak bravara i ljudi koji bi vozili viljuškare, a da ne govorimo o programerima i zanimanjima koja zahtijevaju nove kvalifikacije. Tako računovođe sada moraju da znaju i nove programe, softvere i ne mogu bez toga više da rade. Posljedica kovid pandemije je definitivno uticala na tradicionalne načine rada. Do pandemije se radilo iz kancelarije od 9 do 5. Sada se velika većina poslova može obavljati od kuće s istim ili većim performansama. Ono što je bitno za tržište rada jeste da će većina poslova ostati u hibridnom modelu. Zaposleni se i ne žele vratiti u kancelarije. To je naravno individualno, ali je neki trend koji će oblikovati naše dalje odluke”, napomenula je Nikolina Janković.

Jedno od područja u kojem se Assert International najviše bavi savjetovanjem klijenata su lokacije gdje se može pronaći dovoljno obrazovanih kadrova.

“Srbija primjer u poređenju sa zemljama u regionu – ima velik broj IT stručnjaka. Postoji još hiperprodukcija. No, ono što vidimo u drugim oblastima, recimo novim tehnologijama – one se ovdje nisu razvijale a imamo mali broj kandidata. Isto tako je teško pronaći visoko obučenog bravara za kompanije u Srbiji. Proizvodne kompanije se naprosto moraju povezati s institucijama kako bi obrazovale kadar koji ima je potreban”, rekla je Janković.

Dodala je kako u Srbiji uvoz radne snage još nije uzeo maha kao u Hrvatskoj, ali će to uskoro biti potrebno, posebno u području građevine. Trebaće mogući uvoz radnika iz Azije, na primjer Indije, jer su radnici iz Srbije otišli u inostranstvo.

“Postoji i trend vraćanja naših stručnjaka, što je pozitivno i na tome treba i dalje raditi. Težimo da vratimo naše stručne ljude u svoju rodnu zemlju i gradimo kvalifikovani kadar. Isto tako postoji velika migracija unutar regiona. Radi se o trendu odlaska ugostiteljskih radnika iz Srbije u Hrvatsku i Crnu Goru na sezonske poslove sada tokom ljeta”, dodala je Nataša Janković.

Kaže i kako je zarada svakako prvi faktor da bi se zadržali kvalitetni radnici.

Međugeneracijske razlike isto tako oblikuju tržište rada, te se moraju prilagoditi paketi beneficija.

Dodatni problem postoji na tržištu mladih. Naime njih čak 50 odsto starosti od 15 do 24 godine razmatra odlazak u inostranstvo i to je jako nepovoljno.

“Prve početničke zarade su jako niske, a mladi očekuju prvu platu u iznosu od 80.000 do 100.000 dinara (700 do 850 eura). Oni to smatraju primjerenim s obzirom na troškove života u beogradskoj oblasti. Kad to ne dobiju to im je glavni razlog odlaska u inostranstvo. Postoji i veliki broj ljudi koji su zaposleni privremeno, imaju nepuno radno vrijeme, rade par sati sedmično i oni su ranjiva grupa. Isto tako južna Srbija ima veću stopu nezaposlenosti. Zarada je kod svih dobnih grupa presudna – kako kod Baby Boomera koji imaju od 55 godina na više, tako i kod Generacije X, Milenijalaca i Generacije Z. Ono što je još bitno mlađim generacijama je udaljenost od posla i izazovne prilike koje im kompanija nudi”, zaključila je Janković.

Na kraju je rekla kako je upravo dovršeno istraživanje pokazalo da će oko 60 odsto poslodavaca povećati neto zaradu od 6 do 10 odsto, dok su u IT industriji spremni na povećanje od 16 do 20 odsto.