Trajnog kraja ekonomske krize nema bez okončanja zdravstvene krize, a u ovom trenutku, svi su izgledi su da ćemo se u 2022. teško vratiti na ekonomske indikatore iz 2019. godine, kaže u intervju za Portal RTCG profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Danijela Jaćimović. Govoreći o globalnim ekonomskim parametrima ona je istakla da sve ukazuju na to da će nas inflacija pratiti i u ovoj godini, a kako dodaje, mnogi ekonomisti vjeruju da će u svijetu doći do daljeg rasta cijena.

Kriza Kovida 19 jasno je, kako kaže Jaćimović, ukazala da je politika pandemije osnovna ekonomska politika, da nema trajnog kraja ekonomske krize bez okončanja zdravstvene krize.

“Okončanje pandemije je stoga ključno za globalnu makroekonomsku i finansijsku stabilnost, tako da je teško govoriti o projekcijama za 2022. godinu, koje treba zasnivati na relativnom uspjehu u borbi protiv virusa. Tako da u ovom trenutku, svi su izgledi, da vraćanje na indikatore iz 2019, teško će se realizovati u 2022, ali sve zavisi od drugog dijela godine”, poručila je Jaćimović.

Kako kaže 2021. godinu su obilježili korona, povećanje cijene energenata, rast cijena uopšte.

“Globalno svijet je pun tenzija geopolitičkih i geoekonomskih, sukob Rusija-Ukrajina, migranti na granicama Bjelorusije, komplikovani odnosi SAD/EU/Kina/Rusija, komplikovani Brexit. Interna pitanja koja pogađaju sve zemlje: vladavina prava i stanje demokratije”, upozorava Jaćimović.

Izgleda, kako kaže, da će nas inflacija pratiti u 2022. godini.

“I pored velikih napora da se zaustavi ovaj trend, on je više nego evidentan krajem 2021. godine. Poremećaji u lancu snabdijevanja i nagli porast potražnje za energijom doveli su do rasta cijena, centralni bankari kažu da je to privremeno, ali mnogi ekonomisti vjeruju da će doći do daljeg rasta cijena. Ono što je od suštinskog značaja da se rast cijena kontroliše tokom 2022, kako ne bi došlo do većih distorzija”, upozorava Jaćimović.

Energija je, kako navodi, starteški resurs, i zato je u ekonomskoj istoriji stalno bila predmet geopolitičkih i geoekonomskih tenzija.

“Upravo ove tenzije dovele su, između ostalog, do rasta cijene energenata. Na ruku ne idu stalne tenzije između velikih svjetskih igrača, kao što su SAD-Kina-EU-Rusija. Tek sa nekim balansom u snagama, i smanjivanjem tenzija, možemo očekivati, normalizaciju snabdjevanja i isporuke energenata, a time i stabilizaciju cijene”, poručuje naša sagovornica.

Rad od kuće, kriptovalute, bez dalekih putovanja

Pored toga, nezaposlenost je, kako ističe Jaćimović, globalni problem, koji je u ovom momentu uticao na povećan broj nezaposlenih, gdje veliki ekonomski i socijalni paketi koje predlažu EU i SAD treba da pomognu prevazilaženju nastalog stanja i ublaže posljedice.

“Međutim, ono što će ostati trajan problem u relativno bliskoj budućnosti je velika promjena u načinu rada. Način rada će sve više biti „hibridan“ sve više ljudi će provoditi više dana radeći od kuće, gdje otvorena pitanja ostaju, koliko će se dana raditi od kuće, nadgledanje rada od kuće, proces unapređenja. S druge strane, koje će to zanimanja biti potrebna u novom postkovid svijetu, u kojem će sve dominantniji biti tehnološki giganti, kriptovalute?”, ističe Jaćimović.

Pitanja načina rada utiče, kako navodi Jaćimović, na prognoze putovanja u narednom periodu.

“Hibridan način rada, uticao je da polovina poslovnih putovanja ode zauvijek. Poslovna putovanja čine putnici sa velikom potrošnjom. Ovaj trend je dobar za planetu, kada govorimo o emisiji štetnih gasova, ali može biti štetno za turiste. Tako da za ovaj trend visokokvalitetnog turizma, biće potrebno vrijeme da se on obnovi. Ono što će sada biti sigurno u fokusu da turisti, neće tako lako ići na daleke i duge boravke, već će se locirati na destinacije koje poznaju, u kojima se osjećaju sigurno i koje su regionalno bliske”, navela je Jaćimović.

Da se prilagodimo novoj stvarnosti

Od dostignuća u 2021. izdvaja upravljanje kovidom krizom, početni problemi u snabdijevanju vakcinama, su navodi Jaćimović, prevaziđeni tako da su vakcine dostupne.

Sada, kako dodaje, imamo drugi problem, da određene grupe ljudi ne žele da se vakcinišu, dok se sertifikati priznaju, pa je koliko toliko omogućeno kretanje ljudi.

“Na polju ekonomije, u EU je usvojen ogromni paket pomoći za oporavak, u toku 2021. su ispregovarani nacionalni planovi za oporavak (EC i nacionalne ekonomije zemalja članica kao i onih iz susjedstva) i novac počinje da se distribuira što će važiti za 2022. Ovi programi će u potpunosti preoblikovati postojeće ekonomske i socijalne odnose. Svakako u 2022. će dominirati potreba da se prilagodimo novoj stvarnosti, kako u oblastima preoblikovanim krizom (novi način rada i putovanja), tako i ostalim sektorima. Ovom godinom će dominirati potreba prilagođavanja novim, post-pandemijskim realnostima”, zaključuje Jaćimović.