Građanima koji imaju dugovanja za vodu, struju ili odvoz smeća javni izvršitelji neće moći da blokiraju račun u banci da bi naplatili taj dug za preduzeća koja ih angažuju.
Umjesto toga, izvršitelji će se obraćati poslodavcu dužnika kako bi mu se dug oduzeo od plate, a penzionerima će novac sa računa skidati Fond PIO.
To je predviđeno izmjenama i dopunama zakona, o izvršenju i obezbjeđenju o kome je Skupština juče završila raspravu.
Javni izvršitelji blokirali su prethodnih mjeseci u bankama hiljade mjesečnih zarada i penzija građanima da bi naplaćivali dugovanja. Umjesto polovine iznosa, kako je zakonom definisano, blokirane su cjelokupne plate i penzije.
“Građani nijesu bili zaštićeni od maltretiranja izvršitelja i banaka, a niko nije snosio odgovornost. Predlogom će problem biti riješen”, rekao je nezavisni poslanik Neven Gošović.
Aleksandar Damjanović (SNP) ukazao je da su na spisak tarifa javnih izvršitelja dodate dvije koje nijesu potrebne, a što je građane do sada koštalo dodatnih pola miliona eura.
“To su zaključak o sprovođenju izvršenja koji košta pet eura i dostavljanje pismena iz okvira rada izvršitelja poštom što košta po pošiljci pet eura”, naveo je Damjanović.
On je najavio amandman kako bi se uskratila mogućnost da se mjenica kao sredstvo obezbjeđenja direktno podnosi na naplatu, a da to podnošenje ne odlaže izvršenje rješenja o naplati što važi za ostala sredstva obezbjeđenja. Naveo je da je, zahvaljujući tom rješenju koje je uvedeno prošle godine, naplaćeno 4,4 miliona, od čega je učešće banaka 3,6 miliona.
Azra Jasavić (Pozitivna) najavila je da će ta partija podržati predlog zakona jer je on rezultat analize neefikasnosti rada javnih izvršitelja za tri i po godine.
Ministar pravde Zoran Pažin ocijenio je da su nova rješenja dobra jer će otkloniti probleme koji su bili u praksi.
Skupština je završila raspravu o Predlogu zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama kojim, prema riječima ministra finansija Rado ja Žugića, banke gube alibi za svoju neaktivnosti i visoke kamatne stope.
Tim predlogom je, između ostalog, omogućeno firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita da državi plate dospjeli poreski dug na rate. Banke će u tim slučajevima biti oslobođene PDV-a, odnosno neće plaćati taj porez
