Priliv stranih direktnih investicija od početka godine manji je za trećinu u odnosu na 2022, a najveći rast ulaganja zabilježen je u sektoru nekretnina. Takav trend, kažu ekonomski stručnjaci, ne ohrabruje jer izostaju investicije u privredu i proizvodnju od kojih i država i građani imaju najviše koristi.
U prvoj polovini godine neto priliv stranih investicija iznosio je skoro 270 miliona eura, što je za trećinu manje nego 2022. I to kažu stručnjaci nije glavni problem. Više ih brine što je rast ulaganja od početka godine zabilježen samo u sektoru nekretnina.
“Ima jedna komponenta koja je došla s ljudima koji su emigrirali iz Ukrajine i Rusije koji su preselili ekonomsku aktivnost u Crnu Goru. Oni će svojom potošnjom podstaći lokalni BDP ali ne znači da će zbog tog većeg BDP-a i ostatak stanovništva nužno osjećati neke koristi”, kazao je profesor Univerziteta u Beogradu Dejan Šoškić.
I dok koristi od takvih investicija nesporno ima država kroz ubiranje poreza, posljedice osjećaju pogotovo oni bez krova nad glavom koji zbog rasta cijena stanova sada tek ne mogu da riješe stambeno pitanje. S druge strane, ulaganja u nekretnine kako ističu stručnjaci važe za zarobljeni kapital koji ne donosi novu vrijednost i radna mjesta.
“Investicije u nekretnine su vjerovatno turistički objekti koji ne proizvode nego uzimaju rentu, puno bolje su investicije kada se ulaže u tehnologiju, proizvodne kapacitete i one kapacitete koje ne zavise od vremena i geopolitičke situacije”, kazao je Ljubo Jurčić iz Hrvatskog udruženja ekonomista.
Osim klimatskih i geopolitičkih preduslova za investicije neophodno je, kažu sagovornici TVCG, da se poklope i kockice na domaćem terenu. Zato je ističu za investicije potreban predvidiv poslovni ambijent ali i politička stabilnost. No, ni tada nije dobro, kako navode, razvoj ekonomije bazirati samo na stranim investicijama.
“Da bi se zemlja obogatila da bi ljudi bolje živjeli najvažnija stvar je investirati u prerađivačku industriju i shvatiti da SDI ne mogu biti osnovni pokretač razvoja one mogu biti dopunski pokretač razvoja”, dodao je Šoškić.
Osnovni pokretač razvoja moraju biti domaće privatne investicije a za njih je bitno razvijati poslovni ambijent.
“Nažalost ni Hrvatska ni Crna Gora u proteklih 20-tak godina nije imala značajne investicije u povećanje proizvodnih kapaciteta, prerađivačke industrije ili neke tehnologičnije industrije. Nijedna zemlja na svijetu se nije razvila na turizmu. Turizam je dobar da se iskoristi eksploatiše ali razvoj je još uvijek u svijetu u prerađivačkoj industriji i u novim tehnologijama”, dodao je Jurčić.
Uz sve to bitno je i porijeklo investitora. Najveći su godinama u Crnu Goru dolazili iz država koje nijesu članice Evropske unije, pa smo ne rijetko bili destinacija pogodna za pranje sumljivog kapitala, devastaciju prostora i korupciju onih koji su bili zaduženi da štite javni interes.
(rtcg.me)