Tokom 2019. godine za sporazumni raskid radnog odnosa prijavilo se 1.579 zaposlenih na centralnom i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru, saopštila je Portalu RTCG ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Do sada su, kako je kazala, zaključena 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou.

Ona je u intervjuu za portal RTCG istakla da u tom resoru bilježe trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi, te da je najviše zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.

Posmatrano po opštinama, najveći broj je, očekivano u Podgorici (104), Pljevljima (72), Nikšiću (43)…

Pribilović je rekla da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao i da ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu iznosi oko e 387,2 hiljade eura.

Koliko je trenutno zaposlenih u državnoj upravi na lokalnom, a koliko na državnom nivou?

“Prema podacima Ministarstva finansija iz avgusta 2019. godine, na centralnom nivou je zaposleno 38 426 lica, dok je na lokalnom nivou prema našim podacima zaposleno 12 192 lica zaključno sa junom 2019. godine, što ukupno iznosi 50.618 u javnoj upravi”.

Da li je taj broj smanjen u 2019. u odnosu na godinu ranije i ako jeste za koliko?

“Kada govorimo o trendovima, mogu reći da imamo trend usporavanja zapošljavanja u javnoj upravi. Prateći proces po kvartalima, može se zaključiti da u nekim segmentima imamo smanjenje, ali generalno još uvijek nijesmo došli do nivoa koji smo zacrtali našim strateškim dokumentima. Ovo, prije svega, jer je riječ o kompleksnom procesu koji nije moguće završiti u kratkom vremenskom periodu ali, svakako, svjesni smo važnosti ovog procesa, kao i potrebe da ga bez odlaganja kvalitetno realizujemo. Podaci sa kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4% (sa 28,2% u decembru 2017. na 26,8% u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u Budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a. Posebno smo zadovoljni segmentom koji se odnosi na optimizaciju broja zaposlenih u opštinama i spremnosti opština da prihvate preporuke procesa optimizacije. Na lokalnom nivou, ostvareno je smanjenje broja zaposlenih za 580. Mjera ograničenja zapošljavanja, tzv. moratorijum, kroz koordinaciju rada Užeg kabineta Vlade, Uprave za kadrove i Zavoda za zapošljavanje, omogućila je uspješnu kontrolu nad procesima zapošljavanja. Sama Analiza efekata kratokoročnih mjera Plana optimizacije u 2018. godini je pokazala da je došlo do usporavanja zapošljavanja u prvih pola godine primjene Plana optimizacije. Taj trend će biti dodatno osnažen sporazumnim prekidima radnih odnosa uz isplatu otpremnine, čije ćemo efekte vidjeti u narednom periodu. Istovremeno, uporedna analiza podataka o broju objavljenih oglasa Uprave za kadrove pokazuje da je tokom prve polovine 2019. godine objavljeno 84,24% manje oglasa u odnosu na isti period 2018”.

Koliko se zaposlenih tokom 2019. prijavilo za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Prema našim podacima, to je učinilo 1.579 zaposlenih na centralnom nivou i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru. Do ovog momenta, a na osnovu podataka kojima raspolažemo, zaključeno je 54 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom i lokalnom nivou”.

Kakve su brojke po opštinama, da li imate informaciju jesu li svi zainteresovani i dobili saglasnost nadežnih organa za sporazumni raksid radnog odnosa?

“Najviše zainteresovanih je u sektorima zdravstva, prosvjete, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova. Treba imati u vidu da pomenuti sektori imaju najveći broj zaposlenih, pa je očekivano da će i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveći. Najviše zainteresovanih na lokalnom nivou je iz opština Podgorica, Pljevlja, Nikšić i Ulcinj”.

Da li su za otpremine zainteresovani većinom službenici starije životne dobi kojima je ostalo par godina do penzije?

“Na osnovu dostavljenih podataka od strane organa o profilima zaposlenih koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa, prosječna starost zainteresovanog zaposlenog na centralnom nivou je 59, a na lokalnom 58 godina”.

Kakvo je stanje posmatrano po polnoj strukturi, je li za odlazak iz državne uprave zainteresovano više žena ili muškaraca?

“Podaci kojima raspolažemo pokazuju da je omjer žena i muškaraca koji su podnijeli zahtjev za sporazumni prestanak radnog odnosa na centralnom nivou približno isti – žena je 51,6%, a muškaraca 48,4%”.

Do kada se zainteresovani radnici mogu prijavljivati za sporazumni raskid radnog odnosa?

“Svi zainteresovani mogu da podnesu zahtjev tokom trajanja važenja Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, odnosno do 31. decembra 2020. godine. Takođe, na osnovu procjene zainteresovanosti zaposlenih i raspoloživosti finansijskih sredstava, organ/institucija može raspisati novi javni poziv tokom trajanja važenja navedene odluke”.

Koliko je po osnovu otpremnina isplaćeno u 2019, a koliko će biti u 2020. godini?

“Trenutno smo u fazi prikupljana podataka kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da je na lokalnom nivou do sada zaključeno 50 sporazuma o prestanku radnog odnosa, a ukupni neto iznos otpremnina po ovom osnovu je 387,205.77 eura. Takođe, očekujemo da će svi sporazumi koji budu zaključeni u skladu sa važećom legislativom biti i realizovani, tj. isplaćeni”.

Za koliko brojčano ili procentualno očekujete da se ovim javnim pozivom smanji broj zapsolenih na državnom i loklanom nivou? Da li su ispunjena Vaša očekivanja?

“Ovo je vrlo važan proces za reformu javne uprave. Osim što je optimizacija javne uprave definisana strateškim dokumentima i Planom optimizacije, ona predstavlja vrlo važnu komponentu za održivost naših javnih finansija. Veoma sam zadovoljna što smo u prethodnom periodu uspjeli da zaustavimo trend povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi i što se danas sva zapošljavanja dešavaju u jednoj kontrolisanoj proceduri. Sa druge strane, optimizacija javne uprave se odvija uz čitav set mjera koje treba da osiguraju bolji kvalitet uprave, a time i kvalitet pružanja javnih usluga od čega će najviše koristi imati građani. Naš cilj nije samo smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru. Zbog toga smo predvidjeli kontrolni mehanizam prilikom odlučivanja po podnijetim zahtjevima za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine koji predviđa da se sporazum ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa, kao i da se na radno mjesto zaposlenog koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zaposliti drugo lice. Dodatno, zaposleni koji ostvari pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru u periodu od pet godina. Na ovaj način, želimo da obezbijedimo da najkvalitetniji i najvažniji kadar ostane u javnoj upravi kako ne bi došlo do pada kvaliteta njenog rada i dodatnog opterećenja na javne finansije. Detaljna analiza uticaja primjene ove mjere na smanjenje broja zaposlenih će biti sprovedena nakon završetka postupaka odlučivanja po zahtjevima zaposlenih.”

Šta ćete još konkretno u cilju optimizacije državne uprave preduzeti još u 2020?

“Tokom 2020. godine nastavićemo da radimo posvećeno na koordinaciji i praćenju sprovođenja mjera predviđenih Planom optimizacije od strane organa i institucija na centralnom i lokalnom nivou. Ovo podrazumijeva nastavak primjene ograničavanja zapošljavanja u javnoj upravi, nastavak primjene mjere sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine, nastavak praćenja kako organi planiraju ljudske resurse u srednjem roku i da li se to odvija u skladu sa stvarno potrebnim brojem izvršilaca uz sagledavanje budžetskih i strateških opredjeljenja rada Vlade. Istovremeno, nastavićemo rad na pripremi funkcionalnih analiza od strane ministarstava koje će pokazati pojedinačne potrebe i planove svih sektora u narednom periodu i time omogućiti da buduće strateško planiranje rada javne uprave bude zasnovano na inputima pojedinačnih resora i da predstavlja logičan nastavak dosadašnje reforme, kao i praćenje kvaliteta pružanja elektronskih usluga i pojednostavljivanja procedura za građane”.