Drugi dan IT Spot ’24 konferencije koja u Podgorici okuplja stručnjake, lidere i entuzijaste iz IT industrije otvoren je predavanjem ekspertkinje za društveni uticaj novih tehnologija iz Velike Britanije, Rachel Coldicutt koja je govorila o primjeni digitalnih tehnologija u rješavanju društvenih problema.

“Kada su države preopterećene određenim problemom koji ne znaju da riješe okreću se tehnologijama koje ne razumiju, jer su probali sve drugo i nije funkcionisalo. Pokušavaju da primijene “magični algoritam” na najtežem problemu i to uvijek krene naopako. Ono što mi preporučujemo jeste da primijenite napredne tehnologije na stvari koje svi razumiju i svi znaju kako funkcionišu,” navela je Coldicutt.

Prvi današnji panel bio je posvećen stanju i svijesti o potrebi imanja potpuno funkcionalnog sistema za razmjenu podataka.

Bojana Bajić koja se u međunarodnoj organizaciji RESPA bavi poslovima digitalizacije i inovacija na Zapadnom Balkanu istakla je da nivo digitalizacije u Crnoj Gori nije kakav treba da bude, ali da napredak postoji.

“Digitalizacija može da se uradi, Crna Gora ima dobrih rezultata. Kod Poreske uprave elektronska fiskalizacija je zaista primjer razmjene podataka gdje smo uspjeli da osiguramo da se podaci razmjenjuju između obveznika plaćanja poreza i institucije koja im naplaćuje porez. Povezali smo kompjuterske firme koje imaju sertifikovane softverske alate za usluge fiskalizacije, te građani mogu da prate stanje računa koje prijavljuju. To je pokazatelj da se sistem interoperabilnosti može uspostaviti u Crnoj Gori,” navela je Bajić.

Drugi primjer uspješne digitalizacije koji je istaknut na panelu jeste primjer Glavnog grada i servisa koje razvija.

Dejana Radović, šefica Odjeljenja za inovacije i pametne tehnologije pri Glavnom gradu Podgorica podsjetila je da su 2023. realizovali prvi elektronski servis koji je pokazao sve dobrobiti povezanosti sa GSB-om.

“Omogućili smo tradicionalno i elektronsko podnošenje zahtjeva. Od oko 1.800 podnesenih zahtjeva preko 90 posto je bilo onlajn putem preko naše platforme, a samo u jednom danu dobili smo preko 1000 onlajn prijava. Zahvaljujući interoperabilnosti službenici nisu morali dodatno da provjeravaju i validiraju podatke, već je sistem to radio za njih. To je veliko rasterećenje za službenike MUP-a. Druga strana priče je rasterećenje saobraćaja kao rezultat digitalizacije. Ako bi se ova priča zaokružila na gradskom nivou i replicirala na državni nivo uticala bi na dobrobit građana i njihov bolji život. Za ovo kratko vrijeme uradili smo dosta. Bilježimo preko 20.000 upita prema centralnom registru stanovništva i nastavljamo sa ubrzanim razvojem,” ispričala je Radović.

Mr Vesna Simonović, načelnica Direkcije za digitalizaciju i elektronsku upravu u Ministarstvu Javne Uprave je istakla da smatra da postoji mnogo više benefita interoperabilnosti, za razliku od izazova sa kojima se suočavaju.

“Ipak, glavni izazov je nedovoljna zainteresovanost institucija da digitalizuju svoje procese i usluge. Jako je bitno da nam je interoperabilnost uslov za digitalizaciju usluga. Zbog nedovoljne komunikacije i nedovoljne zainteresovanosti institucija  trenutno imamo jako mali broj digitalnih usluga limitiranih na nivo dvosmjerne komunikacije. Zakon o elektronskoj upravi je precizan, svi organi su dužni da koriste ovaj sistem i da elektronsku razmjenu podataka vode preko sistema ze elektronsku razmjenu podataka. Međutim praksa nam pokazuje drugačiju sliku. Imamo pogrešno tumačenje normativnih akata. Ako uzmemo ko je i šta je uzrok izazova sa kojima se suočavamo, vidimo da su to nerazumijevanje značaja interoperabilnosti za procese javne admistracije i nedovoljna svijesta službenika za upotrebe ovog sistema. Ministarstvo javne uprave ulaže napore da te probleme prevaziđe, a sve pojedinačne institucije koje su nosioci tog procesa treba da rade na informativnoj i edukativnoj kampanji službenika kako bi ovaj proces zaživio,” kazala je Simonović.

Dragana Janinović, direktorica direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja govorila je o izazovima digitalizacije u zdravstvenom sektoru.

“Glavni izazovi sa kojima se mi suočavamo povezani su sa normativnim okvirom i nizom zakonskih i podzanskih akata koji na drugačiji način definišu procedure i procese od onoga što bi trebalo da postoji da bi sistem u potpunosti bio digitalan. Zakoni nisu u nadležnosti samo jednog resora, nema uvijek iste zainteresovanosti svih resora za isti elektronski servis. Vrlo teško je odrediti prioritizaciju imajući u vidu da se Crna Gora priprema za pristupanje EU, te je normativa pretrpana zahtjevima za izmjenu zakonskih akata prvenstveno zakona koji su preduslov za pristupanje EU,” kazala je Janinović.

Podsjećamo, organizatori IT Spot ’24 konferencije su klaster za informacione tehnologije ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a događaj se organizuje uz podršku Ministarstva javne uprave, Fonda za inovacije, kao i crnogorskih IT kompanija.

Tekst, foto i video: Media Biro