Istražno bušenje kod Ulcinja obećava veliko nalazište nafte

Istražno bušenje u podmorju kod Ulcinja obećava da će se naći veliko nalazište nafte, a na našoj teritoriji je još nekoliko potencijalnih nalazišta, kazao je državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović i dodao da je trenutna dubina bušotine u Ulcinju 4.700 metara.

– Veliki je optimizam da će se u formaciji frakturisanih karbonata na dubini od 6.500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište. Postoji još nekoliko interesantnih koncesionih područja, sa aspekta istraživanja nafte i gasa i kada se, u zavisnosti od rezultata ENI/Novatek bušotine, raspišu tenderi, javnost će biti na vrijeme informisana – kazao je Perunović.

Kako je naveo, nakon potvrđivanja rezervi u postojećem ležištu, sljedeća faza je razvoj ležišta, što podrazumijeva dodatne bušotine i razvoj modela proizvodnje.

– U slučaju pozitivnog scenarija, prva proizvodnja se očekuje za tri godine. Nije planirana izgradnja rafinerija u Crnoj Gori što ide u prilog očuvanju životne sredine i plan je da se proizvedena nafta prodaje kao sirova – istakao je Perunović.

Naglašava, svakako, da je energetika oblast od koje Crna Gora, odnosno njeni građani i privreda mogu da žive.

– Mišljenja sam da, ako se sredstva pravilno investiraju u dobre energetske projekte, crnogorska ekonomija za relativno kratak period može da doživi pravi bum – smatra Perunović.

Takođe, najavljuje da se projekat rudnika Brskova razvija planiranom dinamikom i da ga posmatraju kao jedan od osnovnih razvojnih projekata.

– Moći ćemo da zaposlimo od 500 do 700 radnika sa tog dijela Crne Gore. Računamo na godišnji prihod od 2,5 do tri miliona eura za opštinu Mojkovac, 10 miliona prihoda za državu. Projekat je razvijen po najstrožijim ekološkim standardima i svakako da predstavlja veliku šansu za razvoj ne samo Mojkovca već i čitavog sjevernog dijela Crne Gore – kazao je Perunović.

Navodi još neke, od brojnih energetskih projekata, za koje misli da će biti lokomtiva ekonomskog razvoja Crne Gore.

– To su, prije svih, projekti vjetroelektrana Gvozd/Krnovo2 – 54 MW, Solar 3000+ i 500+ projekat instaliranja solarnih panela na krovovima kuća i javnih zgrada, solarna elektrana Velje Brdo – dvofazno 50+150 MW, povećanje iskorišćenosti voda Nikšićkog polja, sa značajnim povećanjem proizvodnje HE Perućica i pokretanje pitanja korišćenja vode Bilećkog jezera – kazao je Perunović dodajući da su ovo samo neki od brojnih projekata, za koje je mišljenja da se jako brzo mogu implementirati.

Izvor: Pobjeda.me

Slični Članci