Ministar ekonimije Vladimir Kavarić optimista je da će istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadranskog mora početi ove godine. Prema riječima ministra, 2016. će se nastaviti i realizacija svih započetih projekata, kojih će, nada se, biti sve više, s obzirom da smo dobijanjem pozivnice za ulazak u NATO poslali jasnu poruku investitorima da je naša država sigurna i da ne postoji rizik za ulaganja.“Nastavljamo sa podsticajima biznisu kroz drugi javni poziv za dodjelu sredstava po osnovu uredbe o direktnom podsticaju investicija, zatim kroz dalju valorizaciju projekta biznis zona, nastavak početih aktivnosti u energetici i razvoj i realizacija novih, dalji rast industrijske proizvodnje, malog i srednjeg biznisa… Dakle, tu se prije svega misli na nastavak aktivnosti u okviru projekta interkonektivnog kabla uz prateću infrastrukturu, a osim toga i na nastavak značajne investicije na Krnovu od preko 140,1 miliona eura i početak građevinskih radova na Možuri, čija je vrijednost preko 65 miliona eura”, kaže Kavarić u intervjuu Dnevnim novinama.
U oblasti malih hidrocentrala u narednoj godini očekujem puštanje još četiri mHE, ukupne instalisane snage 12,3 MW i planirane proizvodnje oko 38 GWh.
“Okvirna vrijednost ukupne investicije je oko 15,5 miliona eura. Aktivnu ulogu imamo i u procesu pripreme izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda, koji bi povezivao Italiju i Sloveniju sa Albanijom preko crnogorske teritorije. U 10. pozivu Zapadnobalkanskog investicionog okvira, Ministarstvo ekonomije je dobilo grant u iznosu od 550.000 eura za izradu Master plana gasifikacije Crne Gore, koji će biti završen početkom 2016. godine. Dakle, naredni korak je intenziviranje saradnje sa Albanijom u cilju pripreme glavnog projekta”, rekao je Kavarić.
Kaže da je najveći i jedan od najznačajnijih energetskih projekata koji se trenutno realizuje u Crnoj Gori izgradnja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije.
“Vrijednost investicije iznosi približno milijardu eura, a projekat se realizuje u saradnji prenosnih operatora ove dvije zemlje. Obaveza italijanskog partnera Terne je izgradnja samog kabla, a crnogorskog partnera CGES izgradnja prateće infrastrukture u zemlji. U cilju dalje realizacije projekta priprema se i izgradnja visokonaponskog dalekovoda između Crne Gore i Srbije, kojim će se u potpunosti valorizovati prenosne mogućnosti podmorskog kabla. Na ovaj način postiže se puna povezanost elektroenergetskog sistema Crne Gore sa zapadnom Evropom podmorskim putem i istočnom Evropom preko dalekovoda sa Srbijom, pa dalje sa Rumunijom i Bugarskom kao velikim izvoznicima i snabdjevačima električne energije. Prepoznajući uticaj projekta na regionalnu povezanost i sigurno funkcionisanje kompletnog energetskog sistema ovog dijela svijeta, Evropska unija je kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, po agendi berlinske inicijative, ovaj projekat podržala sa 25 miliona eura granta”, objašnjava Kavarić.
Kako dodaje, polaganjem podmorskog HVDC kabla Italiija-Crna Gora, izgradnjom 400 kV sistema za prenos električne energije “Transbalkanski koridor”, koji spaja tržišta istočne i zapadne Evrope, otvara se širok prostor za investicije u energetski sektor.
“Jedna od takvih investicija je projekat TE “Pljevlja-II” Njime se omogućuje nastavak proizvodnje eleketične energije iz uglja u Pljevljima na energetski efikasniji i ekološki prihvatljiviji način. Gradnja novih energetskih objekata u Crnoj Gori i regionu nema alternativu u cilju obezbjeđenja elektroenergetske nezavisnosti države i poboljšanja sigurnosti snabdijevanja svih naših potrošača. Nakon realizacije bloka II, pored dugoročne stabilnosti sistema, elektroenergetske rezerve naše zemlje imaće prednost u odnosu na sve zemlje regiona”, kaže Kavarić.
On očekuje da će ove godine početi istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru, nakon odabira prvorangiranih ponuđača i usvajanja ugovora od strane Vlade i Skupštine.
Kako dodaje, pozivnica u NATO biće dobar podsticaj investitorima da ulažu u Crnu Goru.
“Konstantno unapređenje poslovnog ambijenta za privlačenje investicija prioriteti su naše državne politike. Dosadašnja iskustva sa stranim investitorima i veliki projekti koji su uspješno realizovani, kao i oni čija realizacija tek predstoji, potvrđuju da je Crna Gora, po svim evropskim i svjetskim mjerilima, prepoznata kao investiciona destinacija i da je kao takva otvorena za nove projekte i saradnje. Uz sve navedene pretpostavke koje je Crna Gora već postigla, pozivnicom u NATO poslali smo jasan signal da je naša država zemlja u kojoj ne postoji rizik za ulaganje. Članstvo u NATO omogućava bezbjednosnu stabilnost, što je nužan preduslov i za slobodan promet robe i kapitala i privlačenje stranih investitora. Da ne bude zablude, NATO nije finansijska organizacija, ali obezbjeđuje siguran poslovni ambijent i bolji kreditni rejting države. Svi pokazatelji ukazuju da su efekti članstva u ovoj organizaciji, dugoročno gledano, vrlo pozitivni. Direktne strane investicije rastu kao rezultat shvatanja potencijalnih investitora da zemlja postaje sigurnija, ekonomski sistem stabilniji, pogodniji i otvoreniji za ulaganja”, zaključuje Kavarić.
Kada je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije, prema riječima ministra, Crna Gora omogućava posebno povoljne uslove za ove investicije.
“Svojim pravnim aktima država je omogućila investitorima zagarantovani otkup cjelokupne proizvedene energije u periodu od 12 godina, kao i zagarantovanu podsticajnu cijenu za ovaj period. Imamo značajne investicije u oblasti obnovljih izvora energije i svakako da nastavljamo sa valorizacijom resursa”, rekao je Kavarić.
Dnevne novine
