Članovi skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije jednoglasno su usvojili zaključke u vezi sa privatizacijom Solane „Bajo Sekulić” koja se, kako su kazali, pokazala neuspješnom, jer je došlo do bankrota.
Komisija je predložila Vladi i Savjetu za privatizaciju da pokuša da vrati većinski paket akcija preduzeća uz poravnanje sa Eurofondom, koji, kako su istakli, kontrolišu lica povezana sa biznismenom Veselinom Barovićem. Komisija, na čijem je čelu Janko Vučinić iz Demokratskog fronta DF, predložila je Investiciono-razvojnom fondu da pruži pomoć prvorangiranom na tenderu za poslovno-tehničku saradnju, odnosno sindikatu preduzeća na čijem je čelu Marko Miranović, da pokrene proizvodnju. Elektroprivredi je preporučeno da Solani uključi struju, kako bi se organizovala proizvodnja, uz obavezu preduzeća da izmiri dug za struju od prvih sredstava od prodaje soli.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Nadležni bi trebalo da sagledaju mogućnost za povezivanje radnog staža i isplatu zaostalih potraživanja radnika. Pokrenuta je inicijativa i da tužilaštvo ispita poslovanje otkako je upravljanje preuzeo Eurofond navodi se u zaključcima komisije.
Eurofond je kupio kontrolni paket akcija Solane za 800 hiljada eura 2003. godine. Nakon dvije godine pokrenut je stečaj, 2011. Solanaje bankrotirala, a od tada pokušavaju da prodaju imovinu za preko 200 miliona eura.
Komisija je na jučerašnjoj sjednici raspravljala i o situaciji u Vunarskom kombinatu iz Bijelog Polja, a ocjena je da je ključno rješenje nalaženje strateškog partnera. Prema riječima stečajnog upravnika Vunka Radojice Grbe, za preduzeće su zainteresovane dvije slovenačke firme, koje bi proizvodile pesticide i đubriva, ali nijesu dostavile konkretnu ponudu. Grba je kazao da su se za Vunko, koji je dva puta otišao u stečaj, interesovale kompanije iz Rusije, Turske i Srbije, ali ništa nije konkretizovano.
Potencijalni zakupci, poput Bogdana Aleksića iz Beograda, nijesu željeli da preuzmu određene obaveze ili da daju garancije, zbog čega su eventualni dogovori propali rekao je Grba i pojasnio da je Aleksić nudio zakup bez nadoknade na pet godina, pokretanje proizvodnje i zapošljavanje 600 radnika, a kasnije i do 2.000.
Potraživanja Vunka, koji je po drugi put u stečaju od 2008, iznose 3,2 miliona eura.
Predsjednik odbora za zaštitu prava radnika Dragan Šćepanović okrivio je Vladu za propast preduzeća, jer je, kako je kazao, obećala radnicima prije uvođenja prvog stečaja o da će na birou rada provesti najviše šest mjeseci. U to vrijeme u Vunku je radilo 2,4 hiljade radnika, nakon drugog stečaja 140, a sada radi sedam radnika.
On je objasnio da je 2001. sprovedena masovna vaučerska privatizacija, nakon čega je IRF odlučio da oko 38 odsto dionica proda na berzi.
