Deset godina nakon potpunog finansijskog sloma, Island se ponovo našao na ivici krize. Ključna privredna grana za državu od 340.000 stanovnika, turizam, stagnira i prijeti padom, a njena nestabilnost nije ugrozila samo privrednu sliku te zemlje nego i cijelo tržište nekretnina.
Iako je nakon krize tržište nekretnina i građevinski sektor doživio veliki uzlet, sada se susrijeće se s novim turbulencijama.
Kako navodi Bloomberg, cijene stanova u razdoblju od oktobra 2017. godine do istog mjeseca 2018. godine rasle su 3 odsto, dok su u istom tom razdoblju cijene luksuznih stanova porasle za 17 odsto.
Zbog rasta cijena, na tržištu ove ostrvske države došlo do manjka stanova srednje cjenovne kategorije, kojih, navodi Vlada, nedostaje čak 8.000. S druge pak strane, cijene novih stanova, koji u velikoj mjeri spadaju u kategoriju luksuznih, porasle su, te su velikoj većini građana postali nedostupni. Tako zbog visokih cijena ovi stanovi ostaju prazni te se trenutno u centru Rejkjavika oni prodaju za 7.000 dolara po kvadratnom metru.
Bez obzira na ove tržišne nepravilnosti i moguću novu privrednu krizu, guverner centralne banke Mar Gudmundson navodi kako ga neusklađenosti na tržištu nekretnina ne zabrinjavaju. Dodaje, kako su brojni izvođači radova do sada nudili uslugu za luksuzno tržište koje je sada više ili manje zasićeno, te da bi zbog toga cijene tih nekretnina uskoro mogle padati.
U svojim počecima veliki bum na tržištu nekretnina podstakao je i brojna kreditiranja, a sada se to kratkoročno kreditiranje nekretnina i građevinskih firmi vraća na nivoe prije krize, pri čemu ti krediti trenutno čine petinu kreditnog portfelja poslovnih banka. O privrednoj nestabilnosti u ovoj zemlji pokazuje i podatak da je centralna banka najavila ekonomski rast od 1,8 odsto za ovu godinu, što je najsporiji rast od 2012. godine.
