Ključ za bolju kreditnu aktivnost za mala i srednjapreduzećaje jačanje uloge Investicionorazvojnog fonda ili formiranje državne razvojne banke, ocijenio je ekonomski analitičar i bivši bankar Predrag Drecun.

–Rješenje je da IRF direktno daje kredite, a ne preko komercijalnih banaka i da polako preuzima rizik na sebe, a ne da ga prebacuje na bankarsku administraciju – rekao je Drecun u amisiji ,,Klub A Atlas televizije. On je konstatovao da, nažalost, nemamo državnu banku.

–Vrijeme je pokazalo da je to jedna od grešaka tranzicije. Konkurentnost je poželjna, ali država mora da ima svoju banku upravo zato što bankari daju kamatu po tržišnim uslovima. Jedino tržišnim mehanizmima se mogu sniziti kamate, a jedan od njih je da se pojavi takmac na tržištu koji će da daje niže kamate. Kad on bude prisutan i ostali će početi da snižavaju cijenu kapitala – kazao je Drecun i podsjetio da je tako bilo u telekomunikacijama.

– To je već počelo i na našem bankarskom tržištu ima kreditnih proizvoda koji do prije par godina nijesu postojali. To se, međutim, odvija sporo, jer je Centralna banka samo supervizor i nema instrumente za vođenje ekonomske politike, ali to je cijena naše odluke da koristimo euro iako nijesmo članica eurozone – objasnio je Drecun.

Istakao je da bankari žele da daju kredit, ali su rizik i opterećenje koje nameće regulacija preveliki.

– I tu treba da se umiješa država da stimuliše bankara da odobri kredit, a privrednika da se ponaša vrlo odgovorno – naveo je Drecun i podsjetio da je u posljednje vrijeme nekoliko vladinih programa samozapošljavanja, u kojima je odobravano tri hiljade eura za novo radno mjesto, samo djelimično uspjelo jer je polovina tih para završila u kupovini automobila ili pet mobilnih telefona.

–Nenamjensko trošenje, mentalitetska neodgovornost i cijeli niz takvih faktora su uzrok što ne napredujemo željenom brzinom – ocijenio je Drecun.

Poslodavci se, kad daju primjedbe na bankarski sektor, najviše žale na visoki kolateral i sa te strane, smatra Drecun, imaju pravo. On ističe da je cijena regulacije bankarskog sektora visoka.

–Istraživanje je još u toku, pa nemam sumirane rezultate, ali mogu da kažem da ako je u banci u kojoj sam radio trošak regulacije u 2013. godini bio euro, u 2014. popeo se na dva eura. CBCG prati bazelsku regulaciju, koja se ogleda u tome da se na euro datog kredita traži rezervacija na teret kapitala – naveo je Drecun i objasnio da banka danas, praktično, ne može nijedan kredit dati privredi, a da on odmah bude u A klasifikaciji.

–Uvijek je tu neki problematičan bilans i kreditna istorija i obično se završava u C kategoriji sa nekih 15 odsto rezervacije i zbog toga su bankari oprezni naveo je on i istakao da je cijeli ekonomski sistem u nekoj fazi bolesti i mora se kompletnom društvenom akcijom uticati na sniženje kamatnih stopa – kazao je on.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora da nađe jeftin novac i da ga putem državne banke plasira u sektore za koje smatra da imaju razvojnu perspektivu. Takvi sektori su poljoprivreda, energija, usluge i odabirom kvalitetnih programa ima dovoljno ideja da se nađu sredstva, ako bi regulacija bila na manje oštrom intenzitetu nego što je danas, zaključio je Drecun.