Crna Gora je, nesumnjivo, atraktivna destinacija za ulaganja, prvenstveno u oblastima turizma, infrastrukture i energetike. U ovom trenutku aktuelna je realizacija investicija u izgradnji hotelskih kapaciteta čija ukupna vrijednost premašuje tri milijarde eura. Ali povod za razgovor sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Zoranom Bingulcem jeste veliko interesovanje za investiranje u objekte koji su u vlasništvu, ili suvlasništvu, institucija i preduzeća iz Srbije. Prema riječima srpskog ambasadora, investitori, kao i dio crnogorske javnosti, posebno su zainteresovani za hotele “Park”, “Šumadija” i “Beograd”, koji se nalaze u Budvi i Bečićima, piše list Danas.rs.
– Posebno interesovanje vlada za investiranje u hotelske kapacitete na atraktivnim lokacijama na Crnogorskom primorju koji su u vlasništvu ili suvlasništvu srpskih državnih institucija i privatnih preduzeća. Neki od tih objekata, poput EPS tursa, u procesu su privatizacije u Srbiji. Istovremeno su pojedina preduzeća, u kojima manjinski udio u vlasništvu ima država Srbija, predmet privatizacije u Crnoj Gori. Pomenuću Institut “Simo Milošević” u Igalu – objašnjava za Danas Bingulac i podsjeća da srpske investicije u Crnoj Gori premašuju 300 miliona eura, a najveći investitori su Telekom Srbije, odnosno M:tel (100 miliona eura), Delta i Trejd junik.
Ambasador dalje ističe da su za ova ulaganja zainteresovani i investitori iz trećih zemalja, pa se u narednom periodu može očekivati početak izgradnje novih hotela, rekonstrukcija postojećih objekata ili njihova prodaja, saglasna interesima poslovnih subjekata iz Srbije. Komentarišući spoljnotrgovinsku razmjena između Srbije i Crne Gore, kao i robnu strukturu, Bingulac kaže da su dobri bilateralni odnosi dvije države doprinijeli promjeni trenda pada i stagnacije u spoljnoj trgovini.
– Ilustracije radi, u 2013. zabilježen je rast spoljnotrgovinske razmjene, koja je premašila jednu milijardu dolara. Posmatrano kroz prizmu neto deviznog efekta Crna Gora je u toj godini za Srbiju bila najznačajniji spoljnotrgovinski partner. Srbija je, naime, u robnoj razmeni ostvarila suficit od 701 milion dolara. S druge strane, i Srbija je, tradicionalno već, jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, koja trećinu ukupne razmjene i uvoza realizuje upravo sa Srbijom. Kad je riječ o strukturi uvoza, dominantno mjesto zauzimaju prehrambeno-poljoprivredni proizvodi i pića srpskih proizvođača, a posebno ohrabruju procjene da se očekuje nastavak trenda rasta spoljno- trgovinske razmjene – ističe Bingulac.
Naš sagovornik ukazuje na još jedan zanimljiv podatak prema kojem čak 33 odsto od ukupnog broja turista koji posjete Crnu Goru stiže iz Srbije. Tome treba dodati i činjenicu da je više od 30.000 vikendica u vlasništvu srpskih državljana, što doprinosi da građani Srbije dominantno učestvuju u turističkoj potrošnji u Crnoj Gori.
“Zajednička je ocjena da na međunarodnom turističkom tržištu treba promovisati objedinjenu i komplementarnu turističku ponudu, odnosno banjski, planinski, vjerski i primorski turizam. U tom smislu festival Egzit, koji se od prošle godine održava i u Budvi, predstavlja pozitivan primjer”, kaže ambasador Srbije.
Na pitanje da li ima prostora za unapređenje ekonomske saradnje dvije države, Bingulac konstatuje da je u Crnoj Gori registrovano više od 1.500 kompanija i firmi čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Srbije, što je još jedan od argumenata koji ukazuju na ekonomsku povezanost dvije države. Ukazuje i na to da se privredna saradnja, uz podršku Ambasade u Podgorici i privrednih komora, odvija i preko Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba koji okuplja više od 100 preduzeća.
“Zajedničko opredjeljenje je da naš region postane atraktivniji za strane direktne investicija. Podsjetiću da su precizno utvrđeni prioriteti ekonomske saradnje, posebno u oblastima izgradnje infrastrukture, energetike, turizma i poljoprivrede. Početkom marta u Beogradu bi trebalo da bude održan i sastanak Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju, a poseban impuls unapređenju ekonomske saradnje daće predstojeća sjednica vlada Srbije i Crne Gore u Beogradu”, zaključuje ambasador Zoran Bingulac.
Na potezu poslovne banke
– I jedna i druga država su sve učinile kako bi se stvorile pretpostavke za uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore i sada su na potezu poslovne banke. Mislim da će i banke imati poslovni interes za uspostavljanje direktnog platnog prometa jer će se oživljavanjem ekonomske saradnje aktivirati i drugi bankarski poslovi, pritom mislim na držanje depozita, kao i na nove investicione i kreditne aranžmane. Uspostavljanje direktnog platnog prometa veoma je važno i zbog toga što se sada za bankarske usluge nepotrebno izdvajaju značajna sredstva koja se slivaju prije svega u kase inostranih banaka. Procjenjuje se da banke, na ime provizija, godišnje zarade oko deset miliona eura – kaže ambasador Srbije u Crnoj Gori.
Stimulansi za graditelje luksuznih hotela
– Nema sumnje da će i srpske kompanije imati značajnu ulogu u investicionom ciklusu u oblasti turizma Crne Gore. Utoliko prije što je crnogorskim zakonima predviđeno značajno oslobađanje od poreskih obaveza onih investitora koji grade hotelske sadržaje visoke kategorije, dok su s druge strane predviđeni fiskalni nameti za ona preduzeća koja na atraktivnim lokacijama posjeduju hotele nižih kategorija. U narednom periodu mogu se očekivati poslovne odluke javnih i privatnih preduzeća iz Srbije, koje se odnose na njihove hotele na crnogorskom primorju – komentariše Bingulac.
