Gotovo svi, od kupaca polovnih automobile, podstanara, vlasnika kuća sa ogromnim računima za grijanje do investitora u tržište obveznica, zabrinuti su zbog neprestanog rasta cijena. Ipak, i pored najvećeg skoka cijena u posljednjih nekoliko decenija, investitori sa tržišta državnim obveznicama rado su se prilagodili ovom, kako oni smatraju, privremenom fenomenu.
Međutim, i njihov stav se sada mijenja. Predviđanja tržišta obveznicama vezanih za inflaciju u narednih pet godina u petak su prešla preko tri odsto. Ovo je značilo da su investitori očekivali prosječnu inflaciju od tri odsto godišnje u narednih pet godina, što je najviši nivo u deceniji prije pandemije. Predviđanje stope inflacije na duže periode, na primjer u narednih deset godina, takođe su višestruko skočile, piše The New York Times.
Predviđanja vezana za obveznice važna su jer, istorijski posmatrano, rukovodioci Federalnih rezervi (FED) u Sjedinjenim Američkim državama (SAD) prate njihovo tržište prilikom donošenja odluka o podizanju kamatnih stopa. Više kamate imaju tendenciju da uspore inflaciju, ali mogu takođe da se odraze na cijene akcija i uspore zapošljavanje.
Predsjedavajući u FED-u Džerom H. Pauel (Jerome H. Powell) i drugi direktori centralnih banaka mjesecima su govorili da je visoka inflacija “prelazna” i da je rezultat problema u lancima snabdijevanjem uzrokovanim korona virusom, sada zauzimaju drugačiji stav, tvrdeći da imaju razloga da vjeruju da bi rast cijena mogao trajati duži vremenski period.
Očitavanja potrošačkog indeksa za septembar, objavljena prošle nedjelje pokazuju da su cene više za 5,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i da rastu neznatno brže u odnosu na avgust.
Ipak, analize pokazuju da je glavna briga vezana za tržište obveznicama to što i cijene koje nisu neposredno vezane za pandemiju takođe rastu. Većinom su u pitanju mjesečne stanarine, koje imaju tendenciju dugoročnog povećavanja kada jednom krenu nagore. Stanarine su skočile 0,5 odsto od avgusta do septembra, što je najbrži rast u posljednjih 20 godina.
Cijene energenata prošlog mjeseca su skočile 25 odsto, podstaknute oštrim povećanjem cijena goriva i nafte. Cijene sirove nafte prevazišle su prvobitni skok, a malo je znakova koji ukazuju da će se ta situacija uskoro promijeniti.
Referentne cijene nafte u SAD su samo u oktobru skočile 12, 5 odsto, dok je godišnji za 2021. preko 70 odsto.
Sve ovo podstaklo je investitore da otkupe državne obveznice zaštićene od inflacije, čije isplate drže korak sa inflacijom, te da prodaju one obične.
U utorak popodne, prema podacima platforme za trgovanje obveznicama Tradeweb, procjena vezana za period od pet godina je da će „break-even“ stopa državnih obveznica i onih zaštićenih od inflacije biti veća za 2,98 odsto.
U posljednjih nekoliko dana javljaju se predviđanja da će stope rasta bazirane na tržištu do sastanka FED-a 2022. godine skočiti oko 60 odsto, navodi se u podacima firme CME. Pri tom, početkom ovog meseca zabilježen je rast od 15 odsto.
Investitori pažljivo prate poteze FED-a. Programi za kupovinu obveznica i niske kamatne stope dosta su potpomogle berzu – S&P 500 je porastao oko 22 odsto samo u ovoj godini.
Izvor: Biznis.rs
