Investitori koji namjeravaju da grade hotele visoke kategorije u Crnoj Gori ubuduće će imati niz olakšica i povoljnih kredita. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je nakon detaljne analize investicionog ambijenta, pripremilo Model za stimulisanje razvoja Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije uz analizu uticaja i efekata podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na ekonomiju i finansije u srednjem roku, koji je Vlada prihvatila, na sjednici od 11. juna ove godine.Kako je za Pobjedu istakla generalna direktorka za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Olivera Brajović mjere se odnose na umanjenje PDV-a na ostale turističke usluge do nivoa poreske stope koja važi za smještaj, oslobađanje obaveze plaćanja poreza na imovinu i plaćanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina.

Olakšice se odnose i na umanjenje doprinosa na lična primanja za 50 odsto na period od 10 godina, subvencioniranje kamata u iznosu od tri do četiri procentnih poena za investicije u klasične hotele, sa rokom otplate kredita od 15 do 25 godina, kao i to da grejs period nakreditbude dvije, akapitalizacijakamate četirigodine (za investicije u klasične hotele) kazala je Brajović. Investitori, kako navodi naša sagovornica, koji grade hotele visoke kategorij e će takođe biti oslobođeni i obaveza plaćanja takse za regionalni vodovod (za klasične hotele i hotelsku komponentu hibridnog hotela).

Podrška

Na ovaj način, kako kaže Brajović, obezbijediće se podrška intenzivnijem razvoju turizma, kao jednoj od strateških privrednih grana sa multiplikativnim pozitivnim efektima na privredu zemlje u cjelini.

U tu svrhu, kako ona naglašava, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija razmotrili su mogućnost izmjena i dopuna relevantnih zakona u cilju realizacije predloženih mjera.

– U završnoj fazi je priprema izmjena i dopuna Zakona o turizmu koji treba da obezbijedi pravni okvir za primjenu ovih mjera. Naša su očekivanja da će se početkom iduće godine stvoriti uslovi za primjenu predmetnih podsticaja za investicije u turizmu – kazala je Brajović.

Kako je istakla naša sagovornica predložene mjere predstavljaju osnov za detaljnu razradu u zakonskim i podzakonskim aktima.

– Podzakonskim aktima detaljnije će se razraditi kriterijumi, postupak dodjele, način i uslovi korišćenja programa podsticaja, kao i praćenje, tj. izvještavanje i kontrola upotrebe dodijeljenih podsticaja – kazala je Brajović.

Grejs period za kredite može biti i duži od dvije godine, zavisno od, kako je istakla naša sagovornica, vrijednosti i mjesta gdje će investicija biti realizovana.

– Cilj predloženih izmjena je podsticanje izgradnje novih visokokvalitetnih hotelskih kapaciteta, ali i stavljanje u funkciju onih hotelskih kapaciteta koji su neaktivni – kazala je Brajović.

Kamatna stopa, takođe, kako ona dodaje, treba da bude povoljnija nego do sada, a visina će zavisiti od vrijednosti investicije i područja gdje će biti realizovana, kao i broja novootvorenih radnih mjesta, što će uticati i na iznos odobrenih sredstava.

– Strategijom razvoja turizma iz 2008. godine, predviđeno da do 2020. godine, turistička ponuda Crne Gore raspolaže sa 111.700 ležaja u hotelskim objektima (100.000 ležaja u primorskom regionu i 11.700 ležaja u zaleđu), od čega 13,2 odsto u hotelima sa pet zvjezdica, 38,1 odsto u hotelima sa četiri zvjezdice, 37,5 odsto u hotelima sa tri zvjezdice i 11,2 odsto u hotelima sa dvije zvjezdice – napomenula je Brajović.

Sezonalnost

Ključna karakteristika crnogorskog turizma, kako ističe naša sagovornica je prenaglašena sezonalnost.

– Čak 75 odsto ukupnog turističkog prihoda ostvaruje se u toku tri mjeseca ljetnje sezone. Osnovni uzroci sezonalnosti leže u malom broju visokokvalitetnih objekata i slaboj saobraćajnoj dostupnosti. Turistički promet sjevera učestvuje u ukupnom prometu sa skromnih 1,5 odsto – kazala je Brajović.

Ona ističe da trend ulaganja u hotele visoke kategorije zaobilazi Crnu Goru zbog kalkulativno sporog povrata investicija, uzrokovanog naglašenom sezonalnošću, ali i još uvijek visokim opterećenjima investicija.

– Prema analizama od februara prošle godine, period povrata investicije u hotel sa pet zvjezdica sa 300 soba, na atraktivnoj lokaciji u Budvi, vrijednosti 63 miliona eura je duži od 18 godina – ističe Brajović.

Ona navodi podatak da u posljednje četiri godine investicije u viskokvalitetni turizam bilježe evidentan rast, a zbog podsticaja koje je Vlada u prethodnom periodu usvojila.

– To je uslovilo da (samo na osnovu izdatih građevinskih dozvola za hotele visoke kategorije) je u posljednje četiri godine ukupna vrijednost planiranih investicija u turizmu dostigla iznos od 180.177.815 eura. U tom smislu, najveći efekat je ostvaren u 2014. godini kada je vrijednost investicija iznosila 74.323.764 eura, što predstavlja porast za više od 50 odsto u odnosu na prethodni period – kazala je Brajović.

Prema njenom mišljenju glavni pokretač za razvoj turizma i formiranje Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije predstavlja produženje turističke sezone, koju nije moguće realizovati bez povećanja ponude i konkretno novih kapaciteta u hotelskoj industriji.

Avio-kompanije su zainteresovane za nove destinacije, odnosno za povećanje broja letova ka već postojećim destinacijama, samo onda kada postoji dovoljan broj putnika ka tim destinacijama, a on se povećava onda kada postoji dovoljan broj hotela i razvijena visoko-kvalitetna komplementarna ponuda zaključuje Brajović.

I svjetski hotelski brendovi imaju ekspanziju poslovanja

Na globalnom nivou, turistička industrija bilježi značajan trend rasta. Prošle godine putovalo je oko 1,1 milijardu turista, što predstavlja povećanje od 3,4 odsto u odnosu na 2013. Čak 50 odsto putovanja se odnosi na Evropu.

I najpoznatiji svjetski hotelski brendovi imaju ekspanziju poslovanja. Primjera radi, „Mariot“ će, do 2017. godine, u svom portfoliju imati 1.300 hotela, a vrijednost brenda „Hilton“ je sada na nivou od 2,35 milijardi američkih dolara kazala je Brajović.

Izdavanje građevinskih dozvola za hotele u porastu

Kako navodi naša sagovornica u 2011. izdato je šest građevinskih dozvola, u 2012. devet, nakon izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata izdato je 10, dok su prošle godine izdate 24 građevinske dozvole za hotele visoke kategorije.

Valja napomenuti i da se od 2013. bilježi trend rasta izdavanja dozvola za hotele visoke kategorije za 140 odsto kazala je Brajović.

Čak 20 hotela van funkcije

Kako je naglasila Brajović trenutno je u Crnoj Gori van turističke funkcije čak 20 hotela sa približno 5.300 ležaja, a od toga na sjeveru 13 hotela sa 1.657 ležaja.

– I pored ozbiljnog angažovanja na rješavanju ovog problema, još uvijek nije pronađen model za aktiviranje i valorizovanje pomenutih objekata. Od postojećih sedam hotela sa pet zvjezdica samo jedan je sa preko 200 soba i u funkciji je 365 dana ukazala je naša sagovornica.

Za sjever posebne olakšice

Imajući u vidu, regionalnu neizbalansiranost turističke ponude i činjenicu da turistički promet sjevernog regiona učestvuje sa skromnih 1,5 odsto, što dodatno pojačava sezonalnost, Vlada Crne Gore posebno ulaže napore u cilju aktiviranja razvoja ovog regiona. S tim u vezi biće kreirani povoljniji uslovi za investicije na sjeveru, i to u pogledu visine sredstava, dužine grejs perioda, kao i u pogledu visine kamatnih stopa istakla je Brajović.

Primjena mjera povećala bi BDP šest odsto za dvije godine

Analize pokazuju da bi uticaj predloženih mjera na ekonomski rast i zaposlenost bio pozitivan.

Nominalna vrijednost BDP-a bi u 2018. godini bila šest odsto veća od procijenjene vrijednosti u ovoj i to samo po osnovu izgradnje smještajnih kapaciteta. Rast BDP-a u tom periodu je generisan prvenstveno aktivnošću u građevinskom sektoru i vezanim djelatnostima. Analiza je pokazala da bi primjena mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu imala neto pozitivan uticaj na javne finansije u iznosu od 101 milion eura kumulativno u periodu od tri godine generisan prvenstveno rastom budžetskih prihoda po osnovu građevinske i vezanih djelatnosti na osnovu pretpostavke MORTa o gradnji i rekonstrukciji 76 hotela i hibridnih hotela kategorije četiri i pet zvjezdica u posmatranom periodu kazala je Brajović.

Izvor: Pobjeda