Savremeno doba nam donosi bezbroj mogućnosti koje možemo iskoristiti kako bismo unaprijedili kvalitet života. Imate sredstva koja ste uštedjeli marljivim radom, ali nijeste sigurni šta da radite s njima? Da li da otvorite štednju, iskoristite novac za učešće pri kupovini nekretnine ili možda nešto sasvim treće? Ovom prilikom ćemo vas upoznati sa jednom od mogućnosti za investiranje, a lako je  dostupna u slučaju da imate višak sredstava. Riječ je o investicionim fondovima.

Investicioni fond je, prema zakonskoj definiciji, društvo za kolektivno investiranje čiji je jedini cilj javno prikupljanje novčanih sredstava fizičkih i pravnih lica i ulaganje tih sredstava u hartije od vrijednosti i drugu imovinu na načelima raspodjele rizika. Investicione fondove možemo podijeliti na otvorene, zatvorene i specijalizovane investicione fondove. Naš fokus danas biće otvoreni investicioni fondovi.

Otvoreni investicioni fondovi

Šta je, zapravo, otvoreni investicioni fond? To je mehanizam pomoću kog pojedinačni investitori ulažu u portfelj (franc. novčanik) finansijskih instrumenata koji su kreirali profesionalni investicioni menadžeri. Iza jednog ovakvog fonda stoji čitav tim koji na osnovu različitih finansijskih analiza i investicionih strategija vrši odabir hartija od vrijednosti u koje će uložiti raspoloživa sredstva. Ulaganje u fondove zapravo predstavlja savršen izbor za ulagače sa ograničenim novčanim sredstvima koji na ovaj način koriste prednosti diverzifikacije (raznovrsnost ulaganja), iako posjeduju skroman iznos za investiranje. Kako se neto imovina fondova dijeli na investicione jedinice (udjele), tako investitor postaje vlasnik investicionih jedinica u korpi hartija od vrijednosti.

Glavni princip ulaganja investicionih fondova jeste diversifikacija rizika.

Za razliku od kupovine pojedinačnih hartija od vrijednosti, ostvareni prinosi ne zavise samo od jednog ulaganja. Glavni princip ulaganja investicionih fondova jeste diverzifikacija rizika, što znači da raznolikost ulaganja omogućava da učinak eventualno slabijeg prinosa jedne hartije od vrijednosti može biti nadoknađen pozitivnim rezultatom druge hartije od vrijednosti. Skoro sam naišla na odlično poređenje koje je je napravila Mary Brown (sertifikovani finansijski analitičar u Društvu za upravljanje investicionim fondovima Principal Global Investors) u jednom od svojih članaka. Ona navodi da je zajednički fond ekvivalent zamrznutom jelu. Zašto? Umjesto da utrošimo vrijeme i novac da pronađemo i pojedinačno kupimo sve potrebne sastojke i napravimo jelo, možemo jednostavno da pođemo u prodavnicu i kupimo zamrznuto jelo. Praktičnije je, jeftinije i sadrži precizno određen postotak svih sastojaka. To isto važi i za otvoreni fond. Jedini korak koji investitor mora da preduzme jeste da izabere skup hartija od vrijednosti koji mu se najviše dopada.

Veoma je važno da istaknemo nekoliko parametara koji bi trebalo dominantno da utiču na samu odluku investitora u koji fond treba da uloži svoju štednju. To su: rizik, prinos i period ulaganja.

• Rizik u svijetu investiranja predstavlja neizvjesnost u pogledu ostvarenja očekivanih prinosa i  mogućnost kapitalnog gubitka. Svakodnevno u životu nailazimo na situacije koje su rizične po nas, na ovaj ili onaj način, ali nizom racionalnih odluka utičemo da taj rizik bude minimalan. Potpuno isti princip se primjenjuje i u investiranju. Sveobuhvatnom analizom velikog broja pokazatelja utvrđuje se stepen rizičnosti fonda.
• Prinos je dobit ostvarena ulaganjem. Potencijalni prinos i rizik su proporcionalni. Što je veći rizik ulaganja, veći je i potencijalni prinos, i obratno. Shodno tome, možemo reći da je potencijalni prinos nagrada za preuzeti rizik. Isto tako, veći rizik znači i veća mogućnost da prinos izostane, odnosno da se dogodi kapitalni gubitak.U smislu ova dva parametra, rizičnost fonda oslikava u kojoj mjeri budući prinosi mogu da odstupaju od očekivanih. Na osnovu svojih afiniteta, investitor je taj koji odlučuje koji stepen rizičnosti fonda je spreman da preuzme.
• Posljednji parametar jeste period ulaganja. Vrijeme koje investitor želi odvojiti za ulaganje zavisi od njegovih finansijskih planova. Kako manje rizični fondovi imaju manju cjenovnu osjetljivost, period ulaganja kod njih može biti kraći. Međutim, kada su u pitanju rizični fondovi, preporučuje se duži period kako bi se umanjio negativan uticaj dnevnih tržišnih promjena. Prednost otvorenih fondova je ta što investitor može u svakom trenutku tražiti otkup svojih investicionih jedinica i preuzeti svoja novčana sredstva u roku od jednog dana.

„Uspješno investiranje je u upravljanju rizikom, a ne u njegovom izbjegavanju.“ – Bendžamin Grejam, američki investitor, ekonomista i profesor

Osnovni izvori informacija o fondovima

Šta je neophodno učiniti prije početka ulaganja? Potrebno je prikupiti što više informacija o investicionom fondu. Osnovni izvori informacija o fondovima su:

• Prospekt i pravila fonda –– detaljni dokumenti svakog investicionog fonda koji sadrže osnovne karakteristike fonda. Ovim dokumentima je obuhvaćena i rizičnost fonda, odnosno finansijskih instrumenata u koje se ulažu prikupljena sredstva, kao i limiti dozvoljenih ulaganja. Pomenuta ograničenja ulaganja u najvećoj mjeri određuju prinos koji ulagač može da očekuje pri investiranju.
• Ključne informacije za ulagače –– rezimirani dokument koji ulagačima pomaže u razumijevanju vrste i značaja rizika koje fond sa sobom nosi. Podaci uključuju: kratak opis ciljeva i investicione strategije fonda, profil rizičnosti i uspješnosti fonda, prikaz troškova i istorijskih prinosa fonda, kao i praktične informacije za ulagača.
• Internet stranice Društva za upravljanje –– svakim fondom upravlja tim profesionalaca koji se naziva Društvo za upravljanje investicionim fondovima. Zakon nalaže da je Društvo u obavezi da na svojoj internet stranici objavljuje dnevnu vrijednost udjela, prikaz prinosa za različite vremenske periode, Prospekt i Pravila, Ključne informacije za ulagače, posljednje revidirane godišnje izvještaje, polugodišnje izvještaje i slično. Takođe, Društvo na svojoj stranici mora navesti kontakt informacije. U slučaju bilo koje vrste nedoumice i potrebe za dodatnim informacijama, ulagač treba da se obrati Društvu kako bi stvorio u potpunosti jasnu sliku gdje će investirati svoja sredstva.

Najpopularniji otvoreni investicioni fondovi današnjice su UCITS (Undertakings for the Collective Investment of Transferable Securities) fondovi.

Erste banka je prva na crnogorskom tržištu omogućila ulaganje u inostrane UCITS fondove.

UCITS fondovi su regulatorni okvir Evropske komisije koji stvara uređeni ambijent za upravljanje i prodaju investicionih fondova. To su fondovi koji mogu biti registrovani u Evropi i prodavati se širom svijeta uz primjenu unificiranih regulatornih standarda i standarda zaštite investitora. Tržište investicionih fondova je izuzetno regulisano i usmjereno na zaštitu investitora. Cilj stroge regulacije jeste da investitor osjeća nepokolebljivu sigurnost i povjerenje da se odgovarajućim regulatornim mehanizmom vrši nadzor nad tržištem kako bi on bez straha uložio svoju štednju u zajednički fond. UCITS fondovi mogu biti novčani, akcijski, obveznički i mješoviti.

• Novčani fondovi ulažu u depozite banaka, instrumente tržišta novca i u kvalitetne kratkoročne dužničke hartije od vrijednosti. Ovi fondovi ostvaruju spor ali siguran rast vrijednosti imovine. Ovakvim načinom investiranja se teži očuvanju vrijednosti ulaganja usljed tržišnih oscilacija i samim tim obezbjeđivanju visoke sigurnosti i likvidnosti.
• Obveznički fondovi u svom portfelju drže dužničke hartije od vrijednosti odnosno državne i korporativne obveznice. Dužničke hartije od vrijednosti karakterišu niži rizik i fiksne kamate pa shodno tome ovi fondovi za cilj imaju stabilan rast vrijednosti udjela.
• Akcijski fondovi raspoloživa sredstva prevashodno ulažu u akcije i predstavljaju rizičnije fondove u odnosu na prethodno pomenute. Međutim, istorijski podaci pokazuju da ovi fodovi na dugi rok ostvaruju veće prinose u odnosu na druge fondove. Kao što smo ranije pomenuli, bez većeg rizika, nema ni većeg prinosa.
• Mješoviti fondovi ili uravnoteženi fondovi su kombinacija akcijskih i obvezničkih fondova. Uravnoteženim ulaganjem, ovi fondovi teže da iskoriste prednost akcija i ostvare rast vrijednosti imovine fonda, dok ulaganjem u obveznice održavaju stabilnost.

Erste banka je prva na crnogorskom tržištu omogućila ulaganje u inostrane UCITS fondove. U pitanju su fondovi Erste Adriatic Bond i You Invest Balanced, prvi inostrani investicioni fondovi koji su registrovani na crnogorskom tržištu i dostupni za trgovanje kroz prodajnu mrežu Erste banke.

Erste Adriatic Bond, obveznički UCITS fond koji je ponuđen na crnogorskom tržištu, trenutno je najveći investicioni fond u Hrvatskoj, sa imovinom  od preko 350 miliona eura. Namijenjen je konzervativnijim ulagačima, fizičkim i pravnim licima kojima je cilj ostvariti odgovarajući prinos ulaganjem sredstava na preporučeno razdoblje od barem dvije godine, uz umjeren nivo rizika. Adriatic Bond pretežno ulaže u dužničke hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca na području Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunije, Mađarske i Bugarske. Osnovni cilj fonda jeste očuvanje i rast vrijednosti imovine i to ulaganjem u dužničke hartije od vrijednosti i ostale finansijske instrumente u skladu sa zakonski definisanim ograničenjima.

You Invest Balanced je mješoviti fond namijenjen fizičkim i pravnim licima s investicionim horizontom dužim od dvije godine te onima koji su spremni da prihvate umjeren nivo rizika s ciljem ostvarenja prinosa na uložena sredstva. Cilj You Invest Balanceda je rast vrijednosti investicionih jedinica investiranjem imovine Fonda u investicione jedinice drugih investicionih fondova (minimalno 60%), dužničke i vlasničke hartije od vrijednosti, instrumente tržišta novca i depozite. Ulaganje u akcije i akcijske fondove je ograničeno na maksimalno 30% ukupne imovine fonda.

Osnovne karakteristike ovih fondova su:

Iza svakog uspješnog biznisa stoji kvalitetan tim stručnjaka čiji rad proizvodi pozitivan rezultat poslovanja. Društvo koje upravlja fondovima Erste Adriatic Bond i You Invest Balanced je Erste Asset Management. U pitanju je najveće društvo za upravljanje investicionim fondovima u centralnoj i istočnoj Evropi koje ima pedesettrogodišnju tradiciju i renome unutar Erste Group Bank.

Ukoliko ste zainteresovani da ulažete u navedene fondove, sve što je potrebno je da otvorite kastodi račun u najbližoj filijali Erste banke i popunite zahtjev za izdavanje (kupovinu) udjelafonda. Potrebne informacije o fondovima možete naći na internet stranici Erste Asset Management-a, www.erste-am.hr. Ukoliko i dalje budete imali nedoumice, bez oklijevanja nam se obratite na e-mail adresu [email protected].

Nadam se da sam uspjela da vam približim značenje i stvorim jasnu sliku o investicionim fondovima. Današnji tekst ću završiti citatom američkog investitora Petera Lyncha koji glasi: „Važan ključ investiranja jeste zapamtiti da hartije od vrijednosti nisu lutrijski lozovi.“

Autor: Aleksandra Bogdanović, Stručni saradnik za depozitarne poslove u Službi investicionog bankarstva.

Izvori:
Zakon o investicionim fondovima
Investopedia
www.erste-am.hr

Preuzeto sa bloga Erste banke