ankarskom sistemu je na raspolaganju velika likvidnost i banke su spremne dati ta sredstva u upotrebu. Međutim, zbog trenutne ekonomske nesigurnosti i suzdržanog . investicijskog raspoloženja, finansiranje opravdanih projekata je skromno. No, s druge strane finansijski regulatori upozoravaju banke da prihvate još manje “preduzetničkog rizika” i fokusiraju se na stabilne segmente s dokazanom kreditnom sposobnošću, kazao je član upravnih i nadzornih odbora Erste i Sparkasse Bank u jugoistočnoj Evropi Sava Dalbokov u intervjuu za portal biznis-plus.com.Dakle, još manje kredita?
Kapacitet zaduživanja domaćinstava polako dostiže svoje granice. Vjerujem da su “vremena buma” zaduživanja prošla i da ćemo u sljedećih nekoliko godina vidjeti jednocifreni rast kredita na većini tržišta. U nekim slučajevima slično kao i u Hrvatskoj, gdje trenutno teče proces razduživanja.
Zašto se tržište lizinga ne širi brže?
Generalno, tržište lizinga prati trendove na tržištu kredita, tako da smo i u tom segmentu u posljednjim godinama vidjeli značajno usporavanje i pad. Kod lizinga nekretnina je to povezano s opštim razvojem tržišta nekretnina. Kod lizinga pokretnosti to je posljedica niskog zaduživanja preduzeća kao i dramatičnog smanjenja broja kupovine novih automobila. Mislim da smo kod lizinga pokretnosti dotakli dno i vidimo neke znakove oporavka. Neka preduzeća povećavaju takva ulaganja, ali je opseg novih finansiranja očekivano manji od trećine opsega prije krize.
Kada očekujete da te se probuditi tržište nekretnina u regiji jugoistočne Evrope?
Ne vidim da bi se to moglo dogoditi u sljedećih tri do pet godina. Široki oporavak tržišta nekretnina će doći samo kao posljedica ubrzanog ekonomskog rasta, značajnog poboljšanja u ličnim i korporativnim prihodima, kao i povećane spremnosti za ulaganje i potrošnju. Iz bankarskih sistema takođe treba očistiti loše nekretninske kredite. Po mom mišljenju, za to vrijeme tržište nekretnina će stagnirati, uz neke izuzetke, kao što su luksuzne nekretnine, turistički kapaciteti na atraktivnim lokacijama i savremeni logistički kapaciteti, koji mogu ponuditi mogućnosti ulaganja.
Clan ste upravnih ili nadzornih odbora banaka Erste i Sparkasse u jugoistočnoj Evropi. Koje su razlike između pravnih i fizičkih klijenata po državama?
Vidim mnogo više sličnosti nego razlika. Izuzeci su lokalne regulatorne specifičnosti i povremeni politički “posebni tretmani” banaka, na primjer, u slučaju kredita u švajcarskim francima u Hrvatskoj. Vjerujem da su naši kliklijenti i banke u regiji slične u više od 75 odsto.
Svugdje cijene direktno savjetovanje, brzi odaziv, dobru uslugu i konkurentne cijene. Finansijska tržišta u zemljama su u različitim fazama razvoja što je ujedno i rezultat lokalnih propisa.
Gdje očekujete da te na kraju godine biti kursevi eura i franka, eura i dolara, te vrijednosti zlata i nafte?
Prvo bih želio naglasiti da je to moje lično mišljenje i nije nikakva preporuka. Ako uzmemo cijenu nafte kao približnu vrijednost globalnog ekonomskog rasta i u skladu s tim i energetske potražnje, u slučaju da ne bude dramatičnog porasta geopolitičkih rizika koji bi mogli uticati na stranu ponude, vidim vrijednost nafte oko sadašnjeg nivoa. Plus ili minus pet odsto. Isto mislim i za cijenu zlata. Iako vjerujem da će odnos između eura i franka na kragodine iznositi oko 1,05 (plus ili minus pet odsto), očekujem da će vrijednost dolara u odnosu euro porasti za pet do deset odsto.
Mladen Mikavit (Biznis plus)
Poslovni ambijent najbolji u Makedoniji, potrebne promjene
Stanovnici koje države u regiji bi trebalo najviše da brinu zbog tamošnje fiskalne politike?
U pogledu poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje, u većini zemalja u našoj regiji postoje poreski režimi koji dovode do relativno visokih opterećenja poslodavaca. Pozitivan izuzetak je Makedonija. U kombinaciji s prosječnom ili ispodprosječnom produktivnošću rada u brojnim zemljama, taj režim smanjuje konkurentnost naše regije za ulaganja u proizvodnju. Sa strane javnog duga, po mom mišljenju to su Hrvatska, Slovenija i Srbija, koje su već postigle granice savladivosti svog duga na nivou izjneđu 80 i 90 odsto BDP-a. Fiskalni prostor za manevrisanje je vrlo ograničen u Crnoj Gori, BiH i Makedoniji. Dodatno oporezivanje, kroz podizanje bilo PDV-a bilo poreza na dohodak, imalo bi negativan uticaj na ekonomski rast, odnosno međunarodnu konkurentnost. Dakle, najviše se mogu bojati države koje se neće mudro prihvatiti fiskalne konsolidacije i daljeg poboljšanja međunarodne konkurentnosti.
Klijenti žele “pouzdano lice” u banci
Pojedinačni tretman klijenata naglašavate u Sloveniji gdje djelujete pod sloganom Drugačija banka? Koje konkretne rezultate vam je donijela ova strategija i da li idu smjernice u bankarstvu u smjeru ličnog poslovanja ili bržeg elektronskog?
Naša strategija je razvijanje dugoročnih ličnili odnosa i rast zajedno s našim klijentima. U isto vrijeme želimo povezati ovu snažnu ljudsku karakteristiku s vodećim tehnološkim mogućnostima i ponuditi vrhunsku uslugu. U Sloveniji mislim da smo uspjeli da se pozitivno razlikujemo od drugih banaka. Naše iskustvo pokazuje da klijenti cijene ako imaju “pouzdano lice u svojoj banci.
Izvor: Vijesti
