Nijedan ugovor baziran na Zakonu o finansijskom restrukturiranju dugova, koji je usvojen u aprilu prošle godine, do sada nije sklopljen kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Milojica Dakić.
Zakon o finansijskom restrukturiranju dugova, poznatiji kao ,,podgorički model“, koji su pripremili Centralna banka i Ministarstvo finansija uz pomoć Svjetske banke, trebalo je da motiviše banke i preduzeća da iščiste dugovanja.– Po našim podacima, sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su na relaciji pojedinačna banka klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca – kazao je Dakić.
Pobjeda: Koliko je u prošloj godini bilo kreditnih partija i nenaplativih kredita i šta očekujete u ovoj godini?
Dakić: Na osnovu dnevnih izvještaja koje banke dostavljaju Kreditnom registru, od januara do kraja oktobra prošle godine banke su prijavile 47.676 novougovorenih kreditnih partija od 747.946.000 eura. Na 31. oktobar 2015. banke su prijavile 1,9 miliona eura duga po aktivnim kreditima, koji se odnosi na 130.604 kreditnih partija 112.380 klijenata (106.883 građana i 5.497 kompanija).
Na kraju novembra 2015. godine, ukupni bruto krediti i potraživanja od banaka i klijenata koji obuhvataju kredite, sredstva i depozite, kamatu, faktoring i forfeting, potraživanja banke po neizmirenim akceptima, garancijama i mjenicama i vremenska razgraničenja iznosili su 2,3 milijarde eura. Bruto nekvalitetni krediti su iznosili 333,5 miliona eura i predstavljaju 13,3 odsto ukupnih. Ovi krediti bilježe konstantan pad, a i u ovoj godini očekujemo nastavak tog trenda, kao posljedicu i dalje restriktivne kreditne politike banaka, adekvatne kontrole kreditnog rizika i regulatornih rješenja iz propisa Centralne banke.
Pobjeda: Hoće li ove godine biti usvojen zakon o limitiranju kamata?
Dakić: Savjet Centralne banke je u julu 2015. utvrdio radnu verziju nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama. Ovim zakonom se propisuje zatezna kamata, koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze, i najviše dozvoljene ugovorne kamatne, ugovorima o finansijskom lizingu i o zajmu. Centralna banka je radnu verziju nacrta zakona proslijedila Ministarstvu finansija i ne može uticati na dalju proceduru.
Pobjeda: Očekujete li dalji pad aktivnih kamata?
Dakić: Tendencija povećanja konkurencije na bankarskom tržištu prisutna je od trećeg kvartala 2014, jer su počele sa radom tri nove banke i jedna mikrokreditna finansijska institucija. Trenutno imamo 14 banaka, a realno je očekivati da će povećanje konkurencije biti dodatan stimulans za smanjenje aktivnih kamatnih stopa. Prosječna ponderisana efektivna stopa na ukupne kredite ima opadajući trend, uz manje oscilacije od četvrtog kvartala prethodne godine. Prema podacima za oktobar 2015, ova stopa je iznosila 8,79 odsto i niža je 0,1 odsto na mjesečnom, odnosno 0,49 odsto na godišnjem nivou.
Pobjeda: Kako komentarišete to što su banke značajnije smanjivale kamate na depozite nego( na kredite?
Dakić: Trend smanjenja pasivnih kamatnih stopa prisutan je od drugog kvartala 2010. Naime, bankarski sektor se nakon izbijanja krize oslanjao na domaće izvore finansiranja i evidentna je tendencija rasta depozita. Rezultat je izuzetno visoka likvidnost bankarskog sistema. Na kraju novembra prošle godine banke su raspolagale sa 934,8 miliona eura likvidnih sredstava, što je za 237,6 miliona eura ili 34,1 odsto više nego na kraju 2014. U poređenju sa 2009. likvidna sredstva su veća 2,4 puta.
Kako je evidentan rast likvidnih sredstava, to je potreba banaka za depozitima sve manja, pa je rezultat smanjenje kamata na štednju, koje predstavljaju trošak za banke, naročito u uslovima smanjenog kreditiranja. Smanjenje pasivnih kamata izraženo je tokom prethodne tri godine, dok je trend smanjenja aktivnih stopa prisutan od posljednjegkvartala 2014, i rezultat je smanjenja kamata na štednju, veće konkurencije i preporuka CBCG.
Osim cijene kapitala, na kretanje aktivnih stopa utiču i drugi faktori kao što su naknade za pokriće rizika, za pokriće operativnih troškova, za angažovani kapital… Prilikom odobravanja kredita, banke su dodatno oprezne, posebno nakon rasta nekvalitetnim kreditima od izbijanja krize, pa nastoje da povećanjem kamatne marže stvore rezervacije za buduće potencijalne gubitke. To je jedno od objašnjenja za opreznost banaka u pogledu smanjenja kamata, posebno u rastućoj nelikvidnosti privrede.
Pobjeda: Na osnovu svih kontrola CBCG, možete li reći građanima da li im je sigurna sva štednja u bankama?
Dakić: Kontinuirane supervizorske aktivnosti potvrđuju da je bankarski sistem stabilan, likvidan i solventan. Kako sigurnost depozita u bankama zavisi prije svega od solventnosti i likvidnosti banke, sa sigurnošću se može reći da su depoziti sigurni, pa time i štednja građana.
Pobjeda: Koliko banaka je u ovom momentu pod mjerama CBCG i zbog čega?
Dakić: Centralna banka kontinuirano kontroliše banke i, u slučaju potrebe, izriče mjere u cilju otklanjanja nepravilnosti koje mogu ugroziti stabilnost ili sigurnost banke. Mjere se ne objavljuju, jer bi to moglo narušiti konkurentsku sposobnost banaka i izazvati negativnu percepciju javnosti. Zakon o bankama propisuje da se izvještaj o kontroli banaka, kao i mjere CBCG ne objavljuju, niti daju na uvid trećim licima.
(Cijeli intervju u današnjoj Pobjedi)
