Zastupljenost Visa kartica pri svakodnevnom plaćanju u Crnoj Gori raste ne samo zato što su korisnici uočili da je to bolji izbor, već i zahvaljujući napoima koje je kompanija ulagala kako bi im to omogućila.Prve novčanice u Evropi odštampane su u Švedskoj, a iz te zemlje upravo je stigla vijest da će keš početi da povlače iz upotrebe, kako bi se mjesto ustupilo isključivo elektronskom plaćanju. Procenat upotrebe platnih kartica u odnosu na gotovinu u svakodnevnoj potrošnji pokazatelj je razvijenosti jednog društva, ali i svijesti potrošača, jer se njime suzbija crno tržište i uspostavlja bolja kontrola nad transakcijama. Sagovornik VN generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu Vladimir Đorđević otkrio je dodatne prednosti ovog načina plaćanja, ali i planove daljeg unapređenja industrije koja ima još mnogo potencijala za razvoj.

VN: Građani se u sve većem broju odlučuju da plaćanje kešom zamijene korišćenjem kartica, što je rezultat napora kompanije Visa da ukaže na prednosti ovakvog izbora. Kako je izgledao razvojni put i šta je dalji korak u edukaciji korisnika?

Đorđević: Uvijek sa velikim zadovoljstvom govorim o poslovnim rezultatima ostvarenim u proteklim godinama u ovom regionu. Visa je mnogo više od brenda koji vidite na karticama koje izdaju banke, a u ovom regionu prisutna je od osamdesetih godina prošlog vijeka. Jugoslavija je bila prva zemlja istočnog bloka koja je 1983. godine uvela korišćenje Visa platnih kartica posredstvom tadašnje Jugobanke. Sada u regionu, nakon svega što se u međuvremenu događalo, odmah pošto smo uspostavili plaćanje, upotreba Visa kartica bilježila je konstantan rast, ne samo zato što su korisnici saznali da je ovo dobar način plaćanja, već i zbog napora koje smo ulagali kako bismo im to omogućili. Od 2001. godine do danas u ovom regionu smo uspostavili saradnju sa 95 klijenata, uključujući banke i finansijske institucije. Kako smo u kompaniji i sami svi korisnici kartica imamo priliku da se neposredno uvjerimo u korisničko isku stvo i da ga konstantno unapređujemo. Je dan od primarnih ciljeva kompanije Visa je svakodnevna upotreba kartica, odnosno, preciznije rečeno, posvećenost promjeni navika korisnika da smanje upotrebu keša i priviknu se na kartice.

Time omogućavamo svima da plaćanje bude, prije svega, transparentnije i praktičnije.

VN: Koliki je, kon kretno, napredak na tržištima regiona i gdje je vidljiv prostor za dodatno po boljša nje?

Đorđević: Svakodnevna upotreba kartica je ujedno i način na koji mjerimo postignuti napredak u nekom regionu. Na tržištima regiona Jugoistočne Evrope, zastupljenost plaćanja Visa karticama u ukupnoj potrošnji po Visa karticama je 24 odsto, što još nije dovoljno, ali je značajan napredak u odnosu na situaciju od prije nekoliko godina. Kada je riječ o regionu, izdvojio bih dva tržišta, a to su Srbija i Crna Gora koje su doslovno “zvijezde” korišćenja kartica na prodajnim mjestima. Konkretno u Crnoj Gori, od ukupne potrošnje po Visa karticama, 37 odsto čine plaćanja proizvoda i usluga na mjestima prodaje. Ovaj procenat, inače najveći u regionu, pokazuje koliko je jedno tržište razvijeno i kakva je svijest potrošača, a nas motiviše da zajedno sa klijentima i partnerima podstičemo još veću upotrebu kartica. Svi koji koriste Visa kartice mogli su da se uvjere da su one veoma dobro prihvaćene širom ovih tržišta i siguran sam da su pojave da se negdje ne prihvataju kartice sve rjeđe. Stoga je naredni cilj da se dopre do onih korisnika koji sa bankomata podižu veće sume novca i da im se objasni da je korišćenje kartice mnogo zgodnije i jednostavnije nego keš. Prostora za povećanje ima, a jedan od ciljeva je da se doslovno borimo protiv keša.

VN: Kako je kriza uticala na promjene broja transakcija platnim karticama?

Đorđević: Drago mi je što mogu da kažem da kriza nije negativno uticala na upotrebu debitnih kartica. Ono što su korisnici takođe prepoznali posljednjih godina je i sigurnost pri plaćanju, što je u ovoj oblasti od izuzetno velike važnosti. Ovo je i razlog zbog kojeg čak ni u vrijeme krize 2008. i 2009. godine nijesmo zabilježili smanjenje korišćenja kartica. Dakle, čak i kada je kupovna moć padala i kada su okolnosti na tržištu bile nepovoljne, kartice nijesu bile percipirane kao dodatni trošak, već kao sredstvo da se njime plaća u svakodnevnoj kupovini.

VN: Šta će biti naredni koraci kompanije?

Đorđević: Nastavićemo da razvijamo i druge kanale naših usluga, jer je ovo oblast koja se neprestano mijenja. Kada je riječ o inovacijama ponosno mogu istaći mnogo toga na ovu temu, no najvažnije od svega je uvođenje beskontaktnog plaćanja kao novog sredstva u elektronskoj razmjeni koje je veoma važan segment. Ono što vidimo kao šansu je svakako širenje prihvatanja i to ne samo fizički tako što će u prodavnicama biti više terminala, već kroz nova inovativna rješenja i uz više načina za mogućnost plaćanja. Ono što je nadolazeći trend svakako, a bazirano na činjenici da se ljudi lako navikavaju na dobre stvari su premium kartice, kao prirodan slijed stvari, koji, u ovom slučaju nije namijenjen bogatim, već svim korisnicima koji redovno, racionalno i uredno koriste svoje kartice, pri čemu mogu ostvariti niz pogodnosti, kako u zemlji, tako i inostranstvu.

Sta su najcesce zablude, a šta istina o elektronskom plaćanju

VN: Elektronsko plaćanje je oblast u kojoj postoji izuzetno velik prostor za edukaciju. Šta su najvažnije činjenice o kartičnom plaćanju koje korisnik treba da zna?

Đorđević: Veoma je važno da korisnik zna da kada plaća karticom plaća isti iznos kao i kada to čini kešom. Ovo je veoma važno naglasiti, jer postoje mitovi da se neki troškovi “prelivaju” na korisnika. Još jedna stvar oko koje postoje zablude je da će gubitkom kartice korisnik izgubiti novac. Novac nije na kartici, već na računu, a ona je instrument kojim se dolazi do novca u banci. Ako se izgubi kartica, pozivom banci ona se blokira i izdaje se nova. Ako se izgubi novčanik, vjerovatnoća da će neko vratiti novac skoro da i ne postoji. Često nas pitaju kako ubijediti građane da se priviknu na ovaj model. Ovdje, svakako, nije riječ o ubjeđivanju. Korisnici sami otkrivaju prednosti korišćenja kartica i to je ujedno i najbolji način i glavni razlog njihove rastuće zastupljenosti u svakodnevnoj kupovini.

Sagovornik VN rukovodi poslovanjem kompanije Visa na tržištu Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova. Visa timu priključio se 2004. godine kao menadžer za razvoj poslovanja, odgovoran je za više od 40 klijenata u Jugoistočnoj Evropi, kao i za kontakte sa zainteresovanim stranama.

Na poziciji menadžera za zemlje Srbiju i Crnu Goru bio je od 2007. godine, kada je upravljao cjelokupnim poslovanjem kompanije, osiguravajući njenu lidersku poziciju u elektronskom plaćanju i na jednom i na drugom tržištu.

Njegovo iskustvo u oblasti kartičnog poslovanja dugo je 14 godina, a tokom do sada 11-godišnje karijere u kompaniji Visa inicirao je i razvio niz uspješnih projekata, otvarajući nove kanale u saradnji sa vladama i poreskim vlastima, pokretanje prvog Visa Platinum programa u Jugoistočnoj Evropi, kao i program podizanja svijesti o finansijskoj pismenosti u Srbiji, te inicirao prvi PayWave program u regionu.

Izvor: Dnevne novine