Najave oko otkazivanja letova niskotarifnih avio-kompanija odnose se na period od novembra 2023. godine tj. zimske IATA sezone i ne podrazumijeva potpunu obustavu već izvjesno smanjenje. Vjerujem da je nesporno pravo aviokompanija da prilagode svoje operacije tražnji na tržištu, čak i kada se to razlikuje od našeg stava.

To je za portal Bankar.me kazala dr Olivera Popović, generalna direktorica Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma (MERT) povodom najavljenog smanjenja broja linija ka Crnoj Gori koje će ove avio-kompanije održavati od kraja oktobra.

„Niskotarifne aviokompanije su prepoznale Crnu Goru i počele letjeti ka njoj od 2013. godine, a upravo 2019. su prema dostupnim statistikama dostigle zenit, da bi u 2022. i već sada izvjesno 2023. godini te rezultate višestruko prevazišle.

Tokom svih ovih godina u sinergiji sa drugim institucijama – posebno AD Aerodromima Crne Gore i Nacionalnom turističkom organizacijom, maksimalno je rađeno na povećanju broja letova ka Crnoj Gori, što potvrđuju dostupni podaci Aerodroma CG“, rekla je ona.

Ukazala je na činjenicu da je najavljeno otkazivanje daljih letova tokom zimske, takozvane „niže“ sezone po obimu letova na sjevernoj hemisferi, te da će avio-kompanije ostati u Crnoj Gori jer zadržavaju pojedine linije.

„Crna Gora teži da bude cjelogodišnja destinacija. Na tom putu neophodno je zajedničkim snagama raditi na brojnim segmentima koji upravo prethode boljoj tražnji za destinaciju tokom zime, a time i povećanju dostupnosti i broja avio letova.

Smatramo da povećane takse na aerodromima nijesu mogle biti presudne za odluku niskotarifnih aviokompanija o smanjenju broja letova, a podsjetiću da su kreiranjem liste strateških ruta u 2022. i njenim širenjem u 2023. godini (sada broji 17 ruta) između ostalog ove aviokompanije dobile podsticaje koji su u krajnjem drastično smanjili uticaj ionako ne velikog rasta aerodromskih taksi. Takođe, svjedoci smo uvođenja letova i sa drugih destinacija koje realizuju brojni drugi avioprevoznici, što potvrđuje tražnju za Crnom Gorom“, dodaje sagovornica našeg portala.

Dobre i loše investicije

Nije mali broj ugovora koje je država potpisivala sa stranim investitorima u turističkom sektoru na vlastitu štetu, pa je uvijek aktuelno pitanje da li će oni biti revidirani.

„Kada je riječ o ugovorima sa stranim investitorima koji datiraju iz prethodnog perioda, smatramo da je jedan dio ugovora dao pozitivne efekete s obzirom da su ugovorne obaveze ispunjene kako od strane investitora tako i od strane države. Međutim, za pojedine investicione ugovore ne postoji ispunjenje ugovornih obaveza. Eventualnu štetu države umnogome će opredijeliti epilog sudskih postupaka“, ističe Popović.

Jedan od takvih je i hotel „As“ u Perazića dolu, čija davno zaustavljena gradnja na samoj obali predstavlja sumornu sliku pogrešnih privatizacija.

„Za Ugovor o kupoprodaji hotela ‘As’ pokrenut je postupak raskida ugovora pred nadležnim sudom. U prethodnom periodu, bilo je interesovanja za preuzimanje investicije od strane potencijalnih investitora, ali još nije dostavljena konkretna ponuda na osnovu koje bi Država mogla da zauzme konačan stav“, kazala je ona.

Dalje navodi kako MERT planira detaljnu analizu mogućeg preuzimanja investicione obaveze od strane drugog pravnog lica, uz uvažavanje činjenice da se sudski postupci u toku.

„Nastojanje ovog Ministarstva je da intenzivira aktivnosti na pronalaženju potencijalnih investitora, kako za ovu, tako i za druge lokacije, na kojima je u prethodnom periodu započeta investicija, a do danas nijesu privedene namjeni, kao što je slučaj sa hotelom ‘As’ u Perazića dolu“, dodala je naša sagovornica.

Ne manje značajne su i strane investicije u komplementarni turistički smještaj, i to prvenstveno onaj koji se ne može kontrolisati pa ostaje van zvaničnih turističkih tokova u Crnoj Gori. Popović ističe da su to, pak, pitanja na koja odgovor moraju da daju Uprava za inspekcijske poslove i tužilaštvo.

Pripreme za zimsku sezonu

Ljetnja sezona se zahuktala, ali treba uvijek gledati naprijed. Kada je riječ o narednoj zimskoj turističkoj sezoni, Popović podsjeća na činjenicu da je nedostatak snijega obilježio početak prethodne zimske sezone.

„Takva situacija se ne dešava prvi put, s obzirom na klimatske promjene čije su posledice sve očiglednije.  U tom smislu, sa aspekta djelovanja Države i lokalnih zajednica, sprovode se aktivnosti na pripremi sezone – i to na način da se ponuda učini što raznovrsnijom, u što je moguće većoj mjeri, u cilju realizacije onih aktivnosti za koje snijeg nije ni potreban.

Shodno tome, u prvi plan dolazi, npr. upotreba žičare za panoramske vožnje, koje u podnožju skijališta mogu biti upotpunjene razvnorsnim događanjima, festivalima, atraktivnim dešavanjima… Istovremeno, ponuda seoskih domaćinstava se može ‘približiti’ gostima koji pješače i planinare, tako što će se na stazama organizovati dani prezentovanja njihovih proizvoda, kao i pratećih sadržaja. Sa druge strane, i Nacionalni parkovi Crne Gore treba da daju svoj doprinos i to kroz organizovanje tematskih ruta, dana u prirodi i sličnih aktivnosti – posebno onih koje su atraktivne za djecu i porodice“, ističe Popović.

Priroda u prvom planu

Osvrćući se na mogućnosti Crne Gore da zaiste postane cjelogodišnja turistička destinacija, ukazala je na razvijanje diverzifikovane ponude kroz programe razvoja ruralnog, kulturnog, održivog i zdravstvenog turizma, koji traju već par godina.

„Imajući u vidu da je turistička ponuda fleksibilna, što znači da se prilagođava potrebama turista, ali se i kreira shodno njihovim potrebama i željama – kreativne (ad-hoc) ponude koje direktno aktiviraju i pružaoce usluga, jedan su od načina da se doprinese stvaranju turističkog proizvoda tokom cijele godine.

Kako bi se što efikasnije povezale raznovrsne postojeće ponude sa aktivnostima koje preduzima država, u saradnji sa partenerima, treba napomenuti projekat Panoramske rute koje je razvilo MERT, a pokriva čitavu teritoriju Crne Gore, pa se mogu posmatrati i kao ‘niti koje povezuju’ ponude pojedinih opština“, ukazala je ona.

Naša sagovornica podsjeća na još jedan zanimljiv projekat Hiking & Biking, privlačana zaljubljenicima u prirodu, koristan za „buđenje“ interesovanja za prirodu kod djece, „ali i sa aspekta aktivnosti koje treba da porodice, kao osnove ćelije društva, počnu da razvijaju i primjenjuju u što je moguće većoj mjeri“.

„U tom smislu, od posebnog značaja za dalji razvoja je ponuda u seoskim domaćinstvima, koja je sve kvalitetnija i raznovrsnija, pruža potpuni odmor, dodir sa prirodom u pravom smislu riječi i obezbjeđuje ‘boljitak’ za posjetioce, kako sa aspekta fizičkog, tako i mentalnog zdravlja. Jednom riječju – na opštu dobrobit“, zaključuje Popović.

Bankar.me